Europska komisija ocjenjuje napredak zajedničke ribarstvene politike EU-a i započinje savjetovanje o ribolovnim mogućnostima za 2021.

18.06.2020.

Komisija je jučer (17.6.2020.) objavila redovnu godišnju komunikaciju o napretku u upravljanju ribljim stokovima u EU-u, koja se temelji na podacima iz 2018.

U ovogodišnjoj komunikaciji pod nazivom „Prema održivijem ribolovu u EU-u: trenutačno stanje i smjernice za 2021.” ponovno se potvrđuje snažna predanost Komisije promicanju ribarstva koje je ekološki održivo i gospodarski isplativo te se pokazuje napredak Unije prema ostvarenju tog cilja. Države članice, savjetodavna vijeća, sektor ribarstva, nevladine organizacije i zainteresirani građani pozivaju se na sudjelovanje u javnom savjetovanju kako bi iznijeli svoja stajališta o ribolovnim mogućnostima za 2021. Komisija će idućih tjedana ta njihova stajališta pozorno pratiti.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Prvi mjeseci ove godine bili su iznimno teški za sektor ribarstva, ali smo ih podržali diljem EU-a. Održivo ribarstvo, koje se ostvaruje u okviru zajedničke ribarstvene politike, potrebno je za jačanje otpornosti i ostvarivanje europskog zelenog plana, prije svega kad je riječ o nedavnoj strategiji EU-a „od polja do stola” i strategiji EU-a za bioraznolikost. Upravljanje ribarstvom u EU-u donijelo nam je dobre vijesti – u sjeveroistočnom Atlantiku sad je 50 % više ribe nego 2003. Brojke također pokazuju da su veliki segmenti flote posljednjih godina postali vrlo profitabilni, što je dovelo do povećanja plaća. No, izazovi postoje i dalje – moramo, primjerice, intenzivirati rad na napuštanju prakse odbacivanja ulova. Očekujem da će doprinos dati svi – države članice, sektor ribarstva i dionici. Moramo ostvariti ciljeve koje smo si odredili.

U Komunikaciji iz 2020. navodi se da je ribolov u sjeveroistočnom Atlantiku sve održiviji, pa je i brojnost stokova veća. Nastavili su se dobri gospodarski rezultati flote EU-a uz neto dobit od oko 1,4 milijarde EUR i prosječnu neto profitnu maržu od 18 % u 2018. Nastavio se i rast plaća ribara.

No, unatoč znatnim poboljšanjima, izazovi i dalje postoje. Iako se za 2019. očekuju slični gospodarski rezultati, predviđanja za 2020. i dalje su vrlo neizvjesna zbog posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. U Sredozemnom i Crnom moru nužno je nastaviti intenzivan rad na očuvanju, a u atlantskim morskim bazenima neki se stokovi i dalje prekomjerno love ili su izvan sigurnih bioloških granica. Provedba obveze iskrcavanja i u drugoj godini potpune primjene uzrokuje zabrinutost. Države članice trebaju pojačati izvršenje i kontrolu poštovanja obveze iskrcavanja, prije svega upotrebom kontrolnih alata kao što su sustavi daljinskog elektroničkog praćenja. Komisija će nastaviti surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem na postizanju dogovora o revidiranom sustavu kontrole ribarstva kojim će se olakšati upotreba tih alata.

Kontekst

Komisija svake godine objavljuje komunikaciju u kojoj se prikazuje napredak u pogledu stanja ribljih stokova i organizira široko javno savjetovanje o utvrđivanju godišnjih ribolovnih mogućnosti za sljedeću godinu. U ovoj se Komunikaciji ocjenjuje trenutačno stanje u pogledu provedbe zajedničke ribarstvene politike i obrazlaže prijedlog o ribolovnim mogućnostima za sljedeću godinu. Komisija poziva države članice, savjetodavna vijeća, uključujući sektor ribarstva i nevladine organizacije, te zainteresirane građane i organizacije da daju svoje mišljenje u okviru javnog savjetovanja na internetu.

Komisija će najesen predstaviti svoje prijedloge uredaba o ribolovnim mogućnostima za 2021. u Atlantskom oceanu, Sjevernom i Baltičkome moru, Sredozemnom i Crnome moru te za dubokomorske stokove. Od ove godine ribljim će se stokovima upravljati u skladu s ciljem najvišeg održivog prinosa, odnosno najvećom količinom ribe koju ribari mogu izvaditi iz mora bez ugrožavanja obnove i buduće produktivnosti određenog stoka. Glavni cilj Komisijinih prijedloga o ribolovnim mogućnostima u 2021. bit će održavanje ili postizanje razine ribolova kojom se omogućuje najveće moguće, ali održivo izlovljavanje stokova. U tim prijedlozima u obzir se uzimaju višegodišnji planovi, a temelje se na neovisnim znanstvenim savjetima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) i mišljenjima drugih neovisnih tijela, kao što je ekonomska analiza Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF). Prijedlozi će uključivati i prilagodbe koje proizlaze iz provedbe obveze iskrcavanja.

Ribolovne mogućnosti koje Komisija dogovori u pregovorima u okviru regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom (RFMO) uvrštavaju se u uredbe o ribolovnim mogućnostima nakon sastanaka tih organizacija. O prijedlozima Komisije raspravlja Vijeće ministara EU-a nadležnih za ribarstvo i utvrđuje raspodjelu ribolovnih mogućnosti. Nakon toga države članice provode raspodjelu nacionalnih kvota među različitim segmentima flote.

vrh stranice