Aktualno

PROBLEMATIKA

Globalizacija, nova znanja i konkurencija pojačali su potrebu za novim profilima radne snage i u zemljama u razvoju i u razvijenim zemljama. Problemi vezani za dostupnost radne snage javljaju se uglavnom u nekim tercijarnim industrijama (informacije i komunikacije, promet i ugostiteljstvo) te u građevinarstvu. Osim toga, očekuje se da će proces transformacije i modernizacije gospodarstva u nadolazećim godinama povećati potražnju za radnicima tehničkih profila, što bi moglo dodatno pogoršati neusklađenost na tržištu rada. Također, ulazimo u vremensku fazu u kojoj više ljudi odlazi u mirovinu nego što ih ulazi na tržište rada. Demografske promjene u Europi uglavnom se odražavaju u sve većem udjelu ljudi starijih od 65 godina i smanjenju broja stanovnika u dobnoj skupini od 20 godina do 64 godine koja je najaktivniji dio stanovništva. To povećava problem osiguranja dovoljne ponude radne snage koju tvrtke često nastoje osigurati zapošljavanjem državljana trećih zemalja.

S rastućom potrebom za radnicima – posebice onim visokokvalificiranima, a u nekim slučajevima i nekvalificiranima – od početka 21. stoljeća događaju se velike promjene u razvijenom svijetu (osobito u Europi). To ne utječe samo na intenzitet i kvalitetu migracijskih tokova s novim smjerovima i regijama uključenim u taj proces, već i na odgovore zemalja na migracijske fenomene. Europa će morati brzo, konstruktivno i – prije svega – odlučno odgovoriti na takve izazove kako bi mogla osigurati dovoljan broj odgovarajuće kvalificiranih stranih radnika za optimalno funkcioniranje tržišta rada u nadolazećem kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju.

Iako je mobilnost unutar Europske unije pravno dobro regulirana i dobro uspostavljena (ali i dalje relativno niska – oko 4 % stanovništva radne dobi), tržište rada Europske unije suočava se s ozbiljnim nedostatkom radne snage. Poslodavci traže radnike izvan Europske unije, ali se suočavaju s mnogim izazovima: administrativnim preprekama, dugotrajnim postupcima, jezičnim barijerama, poteškoćama u integraciji, nepovjerenjem sindikata i građana općenito i drugima.

MOGUĆA RJEŠENJA

Regionalni i bilateralni sporazumi o zapošljavanju, primjerice, imaju velik potencijal u odabiru mjera za osiguranje odgovarajuće radne snage jer se na taj način proaktivno planira osiguranje odgovarajućih potreba za radnom snagom dugoročno i na temelju potreba gospodarstva te demografskih pokazatelja. Dodatna je mogućnost reguliranje područja priznavanja stručnih kvalifikacija prilagođeno potrebama industrija ili određenih profesija. Baza talenata Europske unije, predložena u Paketu za mobilnost vještina i talenata Europske komisije, također može imati važnu ulogu u rješavanju potreba poslodavaca za vještinama. Njezina potencijalna upotreba analizirana je u okviru ovog projekta.

Europski i nacionalni socijalni partneri imaju važnu ulogu u uspostavljanju novih odnosa na tržištu rada i oblikovanju politika u vezi sa zapošljavanjem državljana trećih zemalja. Socijalni je dijalog konstanta koja se provlači kroz izuzetno promjenjiva vremena tehnološkog razvoja, promijenjenog rada te načina komunikacije i pregovaranja. Ovaj nestabilni sustav suočio se i s velikim poremećajima uzrokovanim jednim od najvećih izazova u globalnom gospodarstvu – globalnom pandemijskom krizom. Ovakve ozbiljne prijetnje tržištu rada i privatnom sektoru socijalni partneri uspješno rješavaju komunikacijom i savjetovanjem na globalnoj razini kako bi identificirali nove mogućnosti za suočavanje s preprekama koje su tehnološki napredak i globalna pandemijska kriza donijeli globalnom gospodarstvu.

Projekt Recruit4Tomorrow bavi se ovim izazovima kroz tri glavne faze: