Aktualno

Sažetak dnevnih novosti iz Europske komisije.

Zaklada EU-a počela djelovanje na rješavanju potreba sirijskih izbjeglica u Turskoj

10.09.2015.

Kao što je predsjednik Juncker i najavio u svom govoru o stanju u Uniji, Regionalni fond zaklade EU-a, osnovan nedavno kao odgovor na krizu u Siriji, započeo je sa svojim prvim djelovanjima na pružanju pomoći sirijskim izbjeglicama. Sredstva u iznosu od 17,5 milijuna eura omogućit će da se za 240 000 sirijskih izbjeglica u Turskoj, od kojih su većina djeca, osigura školovanje i sigurna opskrba hranom, i to u obliku mjesečnih vaučera. Za ta djelovanja u Turskoj Zaklada EU-a koristi se doprinosima iz instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Federica Mogherini, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednica Komisije, izjavila je: „Sirija zbog rata i progonstva gubi čitavu generaciju građana. Knjiga i olovka mogu sirijskoj djeci ponuditi nadu. One su najbolje oružje u borbi protiv mržnje i radikalizacije te mogu čitavoj zemlji podariti budućnost.“ Povjerenik Hahn izjavio je: „Drago mi je što će s početkom provedbe dvaju ugovora u Turskoj Zaklada EU-a biti u mogućnosti ponuditi podršku onima kojima je ona potrebna u vrlo konkretnom obliku, bilo da se radi o hrani, bilo o obrazovanju.“ Objavljeno je i priopćenje za medije. Dostupan je i memorandum o financiranju djelovanja povezanih s migracijama u južnom susjedstvu te priopćenje za medije o poticanju socioekonomskog razvoja i potpori boljim uvjetima života na području južnog Sredozemlja.

Zaklada EU-a počela djelovanje na rješavanju potreba sirijskih izbjeglica u Turskoj

10.09.2015.

Kao što je predsjednik Juncker i najavio u svom govoru o stanju u Uniji, Regionalni fond zaklade EU-a, osnovan nedavno kao odgovor na krizu u Siriji, započeo je sa svojim prvim djelovanjima na pružanju pomoći sirijskim izbjeglicama. Sredstva u iznosu od 17,5 milijuna eura omogućit će da se za 240 000 sirijskih izbjeglica u Turskoj, od kojih su većina djeca, osigura školovanje i sigurna opskrba hranom, i to u obliku mjesečnih vaučera. Za ta djelovanja u Turskoj Zaklada EU-a koristi se doprinosima iz instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Federica Mogherini, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednica Komisije, izjavila je: „Sirija zbog rata i progonstva gubi čitavu generaciju građana. Knjiga i olovka mogu sirijskoj djeci ponuditi nadu. One su najbolje oružje u borbi protiv mržnje i radikalizacije te mogu čitavoj zemlji podariti budućnost.“ Povjerenik Hahn izjavio je: „Drago mi je što će s početkom provedbe dvaju ugovora u Turskoj Zaklada EU-a biti u mogućnosti ponuditi podršku onima kojima je ona potrebna u vrlo konkretnom obliku, bilo da se radi o hrani, bilo o obrazovanju.“ Objavljeno je i priopćenje za medije. Dostupan je i memorandum o financiranju djelovanja povezanih s migracijama u južnom susjedstvu te priopćenje za medije o poticanju socioekonomskog razvoja i potpori boljim uvjetima života na području južnog Sredozemlja.

EUROSTAT: godišnja stopa inflacije u europodručju stabilna na 0,2 posto

31.08.2015.

Očekuje se da će godišnja stopa inflacije u europodručju u kolovozu 2015. iznositi 0,2 posto, bez promjene u odnosu na srpanj 2015., navodi se u brzoj procjeni Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Iz analize glavnih sastavnica inflacije u europodručju očekuje se da će najveću godišnju stopu inflacije u kolovozu zabilježiti hrana, alkohol i duhan (1,2 posto; u srpnju 0,9 posto) te usluge (1,2 posto; bez promjene u odnosu na srpanj), a nakon njih neenergetska industrijska roba (0,6 posto; u srpnju 0,4 posto) i energija ( 7,1 posto; u srpnju 5,6 posto). Priopćenje za medije dostupno je ovdje.

U Beču održan sastanak EU-a i Ukrajine o plinu

28.08.2015.

Potpredsjednik Europske komisije zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič jučer je u Beču vodio pregovore s Ukrajinom o energetskoj sigurnosti. Ukrajinu su predstavljali ministar energetike i industrije ugljena Vladimir Demčišin i generalni direktor Naftogaza Andrij Kobolev. Sastanak je protekao u konstruktivnom duhu, a težište je bilo na mjerama potrebnima za osiguravanje stabilne opskrbe plinom do Ukrajine i iz Ukrajine u EU tijekom zime. Sastanak je organiziran na inicijativu Europske komisije. Bio je to važan iskorak prema sljedećem krugu trostranih pregovora između Europske komisije, Rusije i Ukrajine. Nakon jučerašnjeg sastanka planira se dvostrani sastanak s ruskim ministrom za energetiku 11. rujna u Beču. Europska komisija bit će posrednik u posljednjem krugu trostranih pregovora koji su započeli u ožujku 2015. Do kraja ožujka 2016. Komisija želi olakšati donošenje novog protokola o isporukama plina iz Rusije u Ukrajinu za sljedeću sezonu grijanja. Komisija ostaje pri stavu da bi se daljnjim koracima nakon sporazuma o zimskom paketu 2014. trebalo omogućiti da sve strane pronađu prihvatljiv okvir za trgovinu plinom. O energetskoj sigurnosti razgovaralo se i na sastanku predsjednika Jean-Claudea Junckera i ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka jučer ujutro u Bruxellesu. Izjave za medije dostupne su na servisu Europe by Satellite.

Regionalna politika: EU ulaže 34 milijuna eura u pogranična područja Hrvatske i Srbije

25.08.2015.

U okviru novog programa koji je Komisija donijela za razdoblje 2014. – 2020. predviđena su ulaganja u pogranična područja Hrvatske i Srbije. Tim se programom želi poboljšati kvalitetu socijalnih i zdravstvenih usluga, povećati uporabu održivih izvora, intenzivirati prekogranične turističke aktivnosti te ojačati veze između poslovnih subjekata i istraživačkih institucija. Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je: Našim prekograničnim programima predviđene su konkretne mjere za poboljšanje kvalitete života građana te stvaranje novih gospodarskih prilika za stanovnike pograničnih područja Europske unije i susjednih zemalja. Vrijednost programa veća je od 40 milijuna eura, od čega je više od 34 milijuna eura osigurano iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) i Europskog fonda za regionalni razvoj. Riječ je o programu Interreg. Peto programsko razdoblje Interrega (2014. – 2020.) ima proračun od 10,1 milijardu eura namijenjenih za više od 100 programa suradnje među regijama. Opisi programa za razdoblje 2014. – 2020. dostupni su na web-mjestu povjerenice Crețu te na web-mjestu Inforegio.

Vaše je mišljenje o reviziji Direktive o satelitskom emitiranju i kabelskom reemitiranju važno!

24.08.2015.

Javnim savjetovanjem koje je danas pokrenula Europska komisija želi se ocijeniti jesu li pravila EU-a o licenciranju autorskih prava za televizijsko i radijsko satelitsko emitiranje i kabelsko reemitiranje u skladu s razvojem interneta. U okviru savjetovanja ispitat će se i je li se tim pravilima europskim građanima omogućio bolji pristup televizijskom i radijskom sadržaju iz drugih država članica. Savjetovanjem bi se trebala prikupiti mišljenja u kontekstu predviđenog preispitivanja Direktive EU-a o satelitskom emitiranju i kabelskom reemitiranju iz 1993., što je jedna od 16 inicijativa najavljenih u svibnju u okviru Komisijina plana za uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tržišta. U okviru savjetovanja posebno će se ocjenjivati je li se tom Direktivom EU-a potrošačima olakšao prekogranični pristup uslugama emitiranja na unutarnjem tržištu. Osim toga želi se čuti mišljenja o mogućim proširenjima tih pravila na određene usluge povezane s internetskim sadržajem kao dijelu šireg cilja EU-a da se poboljša prekogranični pristup takvim uslugama. Komisija već provodi savjetovanje o Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama kako bi uklonila ostale prepreke digitalnom jedinstvenom tržištu. Time se jamči načelo slobodnog prijenosa i prijma televizijskog emitiranja ili usluga na zahtjev širom EU-a. Nadalje, Komisija će sljedećih tjedana pokrenuti razne javne rasprave o temama kao što su e-uprava, internetske platforme, uskraćivanje pristupa na temelju lokacije i europska pravila o telekomunikacijama. Dodatne informacije dostupne su ovdje.

Regionalna politika: EU dodjeljuje 222 milijuna eura za jačanje suradnje i potporu projektima u regiji Podunavlja

21.08.2015.

Komisija je donijela program transnacionalne suradnje u Podunavlju za razdoblje 2014. – 2020. za koji je namijenila više od 202 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te 19,8 milijuna eura iz Instrumenta pretpristupne pomoći. Program je namijenjen poticanju inovacija i poduzetništva, očuvanju prirodne i kulturne baštine, poboljšanju povezivosti te potpori prelasku na niskougljično gospodarstvo u regiji Podunavlja. Njime će se podupirati projekti transnacionalne suradnje u skladu s prioritetima Strategije Europske unije za regiju Podunavlja. Zemljopisno područje obuhvaćeno programom jednako je onome navedenome u Strategiji i uključuje regije devet država članica (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka Republika, Mađarska, Njemačka, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) te tri države izvan EU-a (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora). Riječ je o programu Interreg; peto programsko razdoblje Interrega (2014. – 2020.) ima proračun od 10,1 milijardu eura namijenjenih za više od 100 programa suradnje među regijama. Dodatne informacije o programu dostupne su ovdje. Opisi programa za razdoblje 2014. – 2020. dostupni su na web-mjestu povjerenice Crețu te na web-mjestu Inforegio.

Komisija odobrila novu hrvatsku zaštićenu oznaku izvornosti

21.08.2015.

Komisija je danas odobrila unos novog proizvoda u registar zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI). Hrvatski „Ogulinski kiseli kupus” / „Ogulinsko kiselo zelje” proizvod je dobiven prirodnom mliječno kiselom fermentacijom svježeg kupusa iz porodice Brasicceae, vrste Brasica oleracea L.var.Capitata te autohtone ogulinske sorte. Ta oznaka bit će dodana na popis više od 1200 već zaštićenih proizvoda. Dodatne informacije: web-mjesto o proizvodima s oznakom kvalitete i baza zaštićenih proizvoda DOOR.

Komisija potpisala trogodišnji program potpore za stabilnost za Grčku u okviru ESM-a

20.08.2015.

Europska komisija potpisala je sinoć Memorandum o razumijevanju s Grčkom za novi program potpore za stabilnost. U okviru Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) moći će se isplatiti do 86 milijardi eura u zajmovima za rješavanje temeljnih gospodarskih i društvenih izazova s kojima se Grčka trenutačno suočava, uz uvjet da grčka vlada provede reforme utvrđene u tom dokumentu. Komisija će prema potrebi zajedno s Europskom središnjom bankom i MMF-om pozorno pratiti provedbu reformi. Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju bilo je ključna prekretnica. Nakon teških i intenzivnih višemjesečnih pregovora sve su strane ispunile svoje obveze i stvorile uvjete da se opet uspostave međusobno povjerenje i financijska stabilnost, što je preduvjet za ponovni rast grčkoga gospodarstva. U skladu s političkim smjernicama predsjednika Junckera Komisija je posebnu pozornost posvetila socijalnoj pravednosti novog programa kako bi se osiguralo da se potrebne prilagodbe ravnomjerno rasporede i zaštitilo najosjetljivije društvene skupine. Komisija je zato danas objavila procjenu socijalnog učinka programa sa zaključkom da će se mjerama predviđenima u programu, uz uvjet da se provedu u cijelosti i na vrijeme, Grčkoj pomoći da se vrati stabilnosti i rastu na financijski i socijalno održiv način te istodobno pridonijeti ispunjavanju najhitnijih društvenih potreba i rješavanju izazova u Grčkoj. Dostupni su priopćenje za medije (na svim jezicima EU-a) i memo. Svi povezani dokumenti mogu se pronaći ovdje.
vrh stranice
vrh stranice