Ukrajina: Komisija predlaže pravila o zamrzavanju i oduzimanju imovine oligarha koji krše mjere

27.05.2022.

Europska komisija jučer (25.5. 2022.) je predložila dodavanje kršenja EU-ovih mjera ograničavanja na popis kaznenih djela u EU-u. Komisija predlaže i nova stroža pravila o povratu i oduzimanju imovine, čime će se pridonijeti i provedbi mjera ograničavanja EU-a.

Dok traje ruska agresija na Ukrajinu, izuzetno je važno da se mjere ograničavanja EU-a u potpunosti provode i da se kršenje tih mjera nipošto ne isplati. Ovim prijedlozima nastoji se osigurati da će se u budućnosti učinkovito zaplijeniti imovina pojedinaca i subjekata koji krše mjere ograničavanja. Prijedlozi se donose u kontekstu radne skupine za zamrzavanje i privremeno oduzimanje imovine, koju je Komisija osnovala u ožujku.

 

Kršenje EU-ovih mjera ograničavanja kao kazneno djelo u EU-u

Prvo, Komisija danas predlaže dodavanje kršenja EU-ovih mjera ograničavanja na popis kaznenih djela u EU-u. Time će se omogućiti utvrđivanje zajedničkog osnovnog standarda za kaznena djela i kazne u cijelom EU-u. S druge strane, takvim zajedničkim pravilima EU-a olakšali bi se istraga, kazneni progon i kažnjavanje kršenja mjera ograničavanja u svim državama članicama.

Kršenje mjera ograničavanja ispunjava kriterije iz članka 83. stavka 1. UFEU-a jer se radi o kaznenom djelu u većini država članica. Riječ je i o osobito teškom kaznenom djelu jer može nastaviti ugrožavati međunarodni mir i sigurnost te ima jasnu prekograničnu komponentu koja zahtijeva jedinstven odgovor na razini EU-a i na globalnoj razini.

 

Uz prijedlog Komisija je predstavila i komunikaciju s prilogom u kojoj utvrđuje kako bi buduća direktiva o kaznenim sankcijama mogla izgledati. Moguća kaznena djela mogla bi uključivati sudjelovanje u radnjama ili aktivnostima kojima se nastoje izravno ili neizravno zaobići mjere ograničavanja (među ostalim prikrivanjem imovine), nezamrzavanje financijskih sredstava koja pripadaju osobi odnosno subjektu uvrštenom na popis ili koja takve osobe ili subjekti drže ili kontroliraju, ili sudjelovanje u trgovini, primjerice uvoz ili izvoz robe obuhvaćene zabranom trgovine.

Nakon što države članice EU-a postignu dogovor o inicijativi Komisije za proširenje popisa kaznenih djela u EU-u, Komisija će predstaviti zakonodavni prijedlog na temelju popratne komunikacije i priloga.

 

Jačanje pravila EU-a o povratu i oduzimanju imovine kad je riječ o EU-ovim mjerama ograničavanja

Drugo, Komisija iznosi prijedlog direktive o povratu i oduzimanju imovine. Glavni je cilj pobrinuti se da se kaznena djela ne isplate oduzimanjem nezakonito stečene koristi kriminalcima i ograničavanjem njihove sposobnosti da počine daljnja kaznena djela. Predložena pravila primjenjivat će se i na kršenje mjera ograničavanja, čime će se osigurati učinkovito praćenje, zamrzavanje, upravljanje i oduzimanje imovinske koristi ostvarene kršenjem mjera ograničavanja.

 

Prijedlogom se moderniziraju pravila EU-a o povratu imovine, među ostalim tako što se:

  • produljuje mandat ureda za oduzimanje imovinske koristi radi brzog praćenja i utvrđivanja imovine pojedinaca i subjekata na koje se primjenjuju EU-ove mjere ograničavanja; te će se ovlasti primjenjivati i na imovinu stečenu kaznenim djelima, među ostalim hitnim zamrzavanjem imovine ako postoji rizik od njezina nestanka
  • proširuju mogućnosti oduzimanja imovine stečene iz šireg skupa kaznenih djela, uključujući kršenje mjera ograničavanja EU-a, nakon donošenja prijedloga Komisije o proširenju popisa kaznenih djela u EU-u
  • osnivaju uredi za upravljanje imovinom u svim državama članicama EU-a kako bi se osiguralo da zamrznuta imovina ne izgubi vrijednost, čime bi se omogućila prodaja zamrznute imovine koja se brzo amortizira ili čije je održavanje skupo.

 

Kontekst

Mjere ograničavanja ključan su alat za obranu međunarodne sigurnosti i promicanje ljudskih prava. Te mjere uključuju zamrzavanje imovine, zabrane putovanja, ograničenja uvoza i izvoza te ograničenja bankarskih i drugih usluga. Trenutačno u EU-u postoji više od 40 režima mjera ograničavanja, a pravila kojima se kriminaliziraju kršenja takvih mjera razlikuju se među državama članicama.

Unija je uvela niz mjera ograničavanja protiv ruskih i bjeloruskih pojedinaca i poduzeća, kao i sektorske mjere, od kojih neke potječu iz 2014. Provedba EU-ovih mjera ograničavanja nakon ruskog napada na Ukrajinu pokazuje složenost utvrđivanja imovine u vlasništvu oligarha jer je oni skrivaju u različitim jurisdikcijama putem složenih pravnih i financijskih struktura. Nedosljedna provedba mjera ograničavanja narušava sposobnost Unije da nastupa jedinstveno.

Kako bi se poboljšala koordinacija provedbe tih mjera ograničavanja na razini Unije, Komisija je osnovala radnu skupinu za zamrzavanje i privremeno oduzimanje imovine. Osim osiguravanja koordinacije među državama članicama, ta radna skupina nastoji razmotriti i međudjelovanje mjera ograničavanja i kaznenopravnih mjera. Države članice dosad su prijavile zamrznutu imovinu u vrijednosti od 9,89 milijardi eura i blokirale transakcije u vrijednosti od 196 milijardi eura. Europol je 11. travnja zajedno s državama članicama, Eurojustom i Frontexom pokrenuo operaciju Oscar za potporu financijskim i kaznenim istragama imovine stečene kaznenim djelima u vlasništvu pojedinaca i pravnih subjekata na koje se primjenjuju sankcije EU-a.

Mjere ograničavanja učinkovite su samo ako se sustavno i u potpunosti provode i njihova kršenja kažnjavaju. Od država članica već se zahtijeva uvođenje učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih kazni za kršenje mjera ograničavanja. Međutim, neke države članice primjenjuju vrlo široke definicije, dok druge imaju detaljnije odredbe. U nekim je državama članicama kršenje mjera ograničavanja upravni prekršaj i kazneno djelo, u drugima je riječ samo o kaznenom djelu, a u trećima kršenje mjera ograničavanja trenutačno dovodi samo do administrativnih sankcija. Ta neujednačenost omogućuje osobama na koje se primjenjuju mjere ograničavanja da ih zaobiđu.

Komisija je danas objavila i izvješće o napretku u provedbi strategije EU-a za sigurnosnu uniju, u kojem se ističu sigurnosne prijetnje koje proizlaze iz ruskog ničim izazvanog i neopravdanog rata protiv Ukrajine. U izvješću se naglašava potreba za koordiniranim pristupom EU-a nizu pitanja i ističe da je borba protiv organiziranog kriminala jedan od glavnih prioriteta EU-a u osiguravanju sigurnosne unije za sve.

 

vrh stranice