Kvalitetnim regulatornim okvirom do smanjenja ilegalne potrošnje duhanskih proizvoda

03.05.2022.

Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji s agencijom Ipsos predstavila je treće po redu rezultate opsežnog istraživanja tržišta duhanskih proizvoda. Glavni cilj istraživanja je utvrditi veličinu tržišta neoporezovanih duhanskih proizvoda i što preciznije i potpunije procjene utjecaja neoporezovanih duhanskih proizvoda na hrvatsko tržište. Istraživanje je provedeno u razdoblju prosinac 2021. i siječanj 2022. na reprezentativnom uzorku od 1.243  kućanstava na ukupno 3.062 ispitanika u dobi od 19+ godina.

 Rezultate je predstavila dr.sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, koja se osvrnula i na utjecaj oporezivanja duhanskih proizvoda na prihode proračuna, kao i na regulatorno okruženje koje djeluje na smanjenje neoporezovane, odnosno, ilegalne potrošnje.

Istraživanje je pokazalo da je u Hrvatskoj ukupno 27,9% pušača među populacijom starijom od 19 godina, dok najveći dio konzumiranih proizvoda čine cigarete (21,4%) i rezani duhan/rinfuza (7,5%). Promatrajući posljednje tri godine, unatoč rastu cijena duhanskih proizvoda, incidencija je ostala stabilna.

Prema istraživanju, udio koji ukupno otpada na neoporezovane duhanske proizvode na godišnjoj razini je 19%, što najvećim dijelom otpada na neoporezovani rezani duhan. Viša cijena ima najveći utjecaj na kupovinu duhanskih proizvoda bez markice. Iako taj udio pokazuje trend pada u odnosu na 2019., i dalje je prisutna relativno visoka razina ilegalnih proizvoda što sa sobom nosi značajne ekonomske i društvene implikacije, kako na prihode proračuna tako i na rast kriminala, javno zdravstvo kroz zdravstveno nekontrolirane duhanske proizvode na tržištu, smanjenje radnih mjesta i sl., istaknula je u svom izlaganju dr.sc. Iva Tomić.

 

Primjerice, prihodi od trošarina i PDV-a od prometa duhanskim proizvodima samo u 2021. iznosili su gotovo 8 milijardi kuna ili gotovo 8% ukupnih poreznih prihoda. Međutim, uslijed potrošnje neoporezovanih duhanskih proizvoda država i dalje godišnje gubi 1,3 milijarde kuna.

U izlaganju je naglašeno kako su vidljivi značajni napori državnih institucija u borbi protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima, kao što je uvođenje sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, povećanih zapljena od strane nadležnih institucija, kao i smanjenje količine dozvoljenog unosa duhanskih proizvoda iz država koje nisu članice EU na 2 kutijice. Osim toga, Hrvatska se uzima kao model za druge EU zemlje  kao jedna od rijetkih zemalja koja je uvela ograničenja vezano za sirovi duhan.

Kvalitetno regulatorno i porezno okruženje presudni su za stabilnost poslovanja i u interesu svih sudionika duhanskog tržišta.

 

vrh stranice