Sastanak predsjednika HUP-a Furjana i Perssona, predsjednika Švedske poslovne organizacije

03.05.2022.

U sklopu redovitih konzultacija i razmjene mišljenja o međunarodnim aspektima rada poslodavačkih organizacije, 2. svibnja održan je video-sastanak između predsjednika Švedske poslovne organizacije (https://www.svensktnaringsliv.se/)  g. Frederika Perssona i predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca, g. Mihaela Furjana. Na dnevnom redu bile su aktualne teme od obostranog interesa: stanje socijalnog dijaloga u obje zemlje, posljedice rata u Ukrajini na rast cijena energenata i rast inflacije u EU, nestašice i rast cijena pojedinih proizvoda te njihov utjecaj na europsku industrijsku proizvodnju.

Sastanak je započeo analizom stanja socijalnog dijaloga u Švedskoj i Hrvatskoj. Nakon što je g. Persson ustvrdio kako u se Švedskoj sindikati tek moraju suočiti s teškim temama i velikim promjenama kao je je promijenjena paradigma rada, nedostatak vještina, digitalizacijom i zelenom tranzicijom kako bi bili i ostali relevantni, g. Furjan je potvrdio važnost socijalnog dijaloga, ali i postojanje situacija u kojima se ponekad brže i učinkovitije na razini tvrtke uspostavi dijalog i nađe zajedničko rješenje između poslodavca i radnika, negoli sa sindikatima.

Sugovornici su se također dotakli teme konkurencije s kojom se poslodavci bore na svjetskom tržištu, kao su američke i azijske tvrtke. Reguliranost europskog tržišta i njegova posvemašnja otvorenost predstavljaju izazov za europske poslodavce, u odnosu na globalnu konkurenciju koja se ne suočava s tako striktnim zakonskim odredbama i što, makar i kratkoročno, ima za posljedicu njihovu konkurentsku prednost, u odnosu na europske tvrtke. Stoga je potrebno uvesti strože kontrole kako proizvodi koji ulaze na europsko tržište budu u skladu sa europskim standardima.

Posljedice ruske agresije na Ukrajinu po europsko gospodarstvo također su bile predmetom razgovora dviju strana.

Dok je g. Furjan sa stanovišta tvrtke kojoj je na čelu, istaknuo kako i Ukrajina i Rusija predstavljaju tek 3-4% njihova ukupna izvoza, također je dodao kako ovaj rat ima puno ozbiljnije posljedice za gospodarstvo u cjelini, koje nadilaze sam gubitak tržišta. Obje strane su se složile kako će rast cijena energenata ozbiljno pogoditi europsko gospodarstvo, uključujući tu i postupno širenje zabrane uvoza energenata iz Rusije (prvo ugljena, pa nafte i na kraju plina). Istovremeno, ova se situacija može pretvoriti u priliku za Europu, da se kroz okretanje obnovljivim izvorima energije i širenjem energetskog mixa, kroz dobavu i iz drugih država, doprinese energetskoj diversifikaciji i samodostatnosti Europe. G. Furjan je tom prigodom istaknuo specifičnu poziciju Hrvatske koja uz vlastitu proizvodnju plina i nafte i širenje potencijala LNG terminala na Krku može značajno doprinijeti svojoj energetskoj autonomiji, a uz određene uštede koje bi se mogle postići kod velikih industrijskih potrošača, zaključuje kako situacija nije toliko zabrinjavajuća, kao u nekim drugim državama. Obje strane su se složile kako je također vrlo važno što EU u ovoj situaciji istupa ujedinjeno, što je možda čimbenik koji Rusija nije očekivala.

Rastuća inflacija u svim europskim državama, bilo da su članice Eurozone ili ne, predmet je zabrinutosti u svim državama, a g. Furjan je pojasnio kako je posljednja zabilježena stopa inflacije u Hrvatskoj, za ožujak bila 7,6%, dok će za travanj biti možda i nešto veća. Rast cijena energenata bio je poticaj za spiralni rast cijena u svim sektorima, od poljoprivrede do trgovine, iako nisu sva povećanja cijena bila tržišno opravdana. Prekidi u opskrbim lancima i povećanje cijena posebno su pogodili neke sektore poput građevinarstva, gdje izvođači više ne mogu pokriti rast cijena nekih sirovina te traže pomoć države. I g. Persson je potvrdio značajan rast cijena u Švedskoj, kako kod energenata, tako i cijena prehrambenih proizvoda. Istaknuo je kako Švedska nije imala pokret poput francuskih „žutih prsluka“, no zbog rasta cijena na malo očekuju zahtjeve za rastom plaća i posljedično tome, nova inflatorna kretanja. Na kraju, sugovornici su zaključili kako je i ova situacija prilika da se u EU vrati industrija koja je u određenom periodu napuštena, ali i prilika da se ojača poljoprivredna proizvodanja i poveća strateška neovisnost EU-a na području opskrbe hranom.

Zaključno je dogovoreno da se nastavi ova korisna praksa razmjene mišljenja oko aktualnih pitanja od interesa za obje poslodavačke organizacije. To je neophodno kako bise jače čuo glas poslovnog sektora, kako na nacionalnoj, tako i na razini EU-a. Suradnja će se također nastaviti i u okviru BusinessEurope-a, krovne europske poslodavačke organizacija.  

Sastanku su također nazočili stalni delegati obje organizacije u BusinessEurope-u: Charlotte Andersdotter i Biserka Sladović.

vrh stranice