15.07.2026.
Dokument objedinjuje analizu rezultata Hrvatske u
okviru programa Digitalno desetljeće, pregled stanja hrvatske ICT industrije te
preporuke HUP-ICT-a za daljnji razvoj digitalne infrastrukture, digitalizaciju
gospodarstva, razvoj digitalnih kompetencija i modernizaciju javnih usluga.
Cilj je pridonijeti oblikovanju javnih politika koje će omogućiti Hrvatskoj da
ostvari ambiciozne ciljeve digitalne transformacije do 2030. godine. Analiza
pokazuje da je hrvatska ICT industrija i tijekom 2025. nastavila stabilan rast.
Danas okuplja više od 10.000 poduzeća, zapošljava više od 56.000
stručnjaka, ostvaruje gotovo 8 milijardi eura prihoda, više od 2,4
milijarde eura izvoza, a u posljednjih pet godina prihodi sektora porasli
su za čak 72 posto. Investicije su prošle godine porasle za 17,4 posto,
dok su prosječne bruto plaće rasle gotovo 10 posto.
Istodobno, Hrvatska danas ima jednu od razvijenijih
digitalnih infrastruktura u Europskoj uniji. Pokrivenost optičkim mrežama i 5G
mrežom iznad je europskog prosjeka, što potvrđuje da su višegodišnja ulaganja
operatora i korištenje europskih sredstava dala konkretne rezultate. „Unatoč
pozitivnim pomacima, najveći razvojni jaz Hrvatske danas nije u infrastrukturi,
već u njezinoj primjeni te razvoju istraživanja i inovacija, što se može
postići jedino kontinuiranim dijalogom i partnerskim odnosom između privatnog
sektora i Vlade Republike Hrvatske.“, ističe Hrvoje Josip Balen,
predsjednik HUP ICT-a.
„Hrvatska napreduje u pogledu izgrađenosti digitalne
infrastrukture zahvaljujući snažnom investicijskom ciklusu telekom operatora u
zadnjih nekoliko godina i sa začelja EU u pogledu pokrivenosti optikom i
mobilnim 5G mrežama prestigli smo prosjek europske unije. Kako bi osigurali
potpunu pokrivenost Hrvatske digitalnom infrastrukturom u narednom razdoblju
biti će potrebno osigurati sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira za
subvencije gradnje optike u ruralnim područjima. Drugi izazov je bolja
iskorištenost izgrađene infrastrukture u čemu zaostajemo za Europskom unijom i
od strane građana, ali i poduzeća čiju digitalizaciju i korištenje umjetne
inteligencije također treba ubrzati. U tom smislu očekujemo od države da
pomogne u rješavanju problema vezanih uz digitalnu infrastrukturu, od gradnje i
postupka izdavanja dozvola do smanjenja parafiskalnih nameta, poput prava puta
te njenog korištenja kroz vaučere i digitalizaciju i AI“, ističe Siniša Đuranović,
zamjenik predsjednika HUP ICT-a.
Predsjednik HUP-ICT-a Hrvoje Josip Balen
istaknuo je kako Hrvatska danas ima priliku prijeći iz faze razvoja digitalne
infrastrukture u fazu snažnog povećanja produktivnosti i konkurentnosti. "Hrvatski
ICT sektor pokazuje da ima znanje, kvalitetne tvrtke i međunarodno konkurentna
rješenja. Sada je vrijeme da kroz procese planiranja proračuna i EU sredstava taj
potencijal iskoristi cijelo gospodarstvo. Umjetna inteligencija, digitalizacija
poslovnih procesa i razvoj digitalnih kompetencija više nisu pitanje
tehnološkog razvoja, nego gospodarskog rasta i međunarodne konkurentnosti
Hrvatske", zaključuje Balen.
„Digitalna infrastruktura je hrvatska priča o uspjehu ali je za
nastavak razvoja potrebno riješiti problematiku daljnje izgradnje VHCN mreža i
uklanjanje barijera koje koče privatne investicije. Nužno je unaprijediti
pravni okvir prostornog planiranja i gradnje elektroničkih komunikacijskih
mreža, smanjiti parafiskalne i lokalne namete, uključujući trošak prava puta. Također
je važno osigurati daljnje korištenje bespovratnih sredstava za razvoj ruralnih
i otočnih područja. Prema procjeni HUP ICT-a potrebno je osigurati dodatnih 300
mil. eura za pokrivanje cca 250.000 kućanstava u ruralnim područjima i 50 mil.
eura za poticajnu shemu gigabitnih priključaka, kojima bi se moglo pokriti cca
100.000 korisnika.“, izjavila je Martina
Dragičević, voditeljica HUP koordinacije za kibernetičku sigurnost i dopredsjednica
HUP ICT-a.
„Tvrtke
okupljene oko HUP ICT-a stavile su se na raspolaganje gospodarstvu i javnom
sektoru da sve ono što je dobro unutar ICT sektora iskoriste kao polugu rasta i
razvoja društva u cjelini. Upravo zbog toga organizirali smo platformu i konferenciju
Digitalna revolucija koja služi razmjeni dobrih primjera implementacije
tehnologija, ali i inicijativu 'AI Business inovation spirit' kojom naši mentori
pomažu tvrtkama da pripreme vlastite planove implementacije AI i transformacije
poslovanja“, izjavio je Bojan Hadžisejdić, voditelj HUP-ove
koordinacije za umjetnu inteligenciju.
HUP-ICT smatra kako ostvarenje
ciljeva Digitalnog desetljeća zahtijeva nastavak snažnog partnerstva države,
gospodarstva i akademske zajednice te stabilan regulatorni okvir koji će
poticati privatna ulaganja, inovacije i razvoj domaćih digitalnih rješenja. Zaključno,
kako bi Hrvatska ostvarila ciljeve Digitalnog desetljeća do 2030. i Strategije
digitalne Hrvatske 2032, HUP-ICT predlaže skup konkretnih mjera usmjerenih na
povećanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva. Među ključnim
prijedlozima ističu se 5 skupina prijedloga iz skupine područja izgradnje i
poticanja širokopojasnog interneta u ruralnih područjima, poticaji i potpore u
digitalizaciji hrvatskih poduzeća, ubrzana i inovativna izgradnja javnih
servisa, razvoj, privlačenje i zadržavanje talenata i stvaranje konkurentnog
okruženja za razvoj inovativnih ICT kompanija.