EP: Zelenija, pravednija i robusnija poljoprivredna politika EU-a nakon 2022.

Kretanje prema politici koja se temelji na učinku

Zastupnici u Europskom parlamentu prihvatili su promjenu koja bi trebala bolje prilagoditi poljoprivrednu politiku EU-a potrebama pojedinih država članica, ali inzistiraju na održavanju jednakih uvjeta u cijeloj Uniji. Nacionalne vlade trebale bi izraditi strateške planove koje će odobriti Komisija, navodeći kako namjeravaju provoditi ciljeve EU-a na terenu. Komisija bi provjeravala njihov rad, a ne samo njihovu usklađenost s pravilima EU-a.

Promicanje bolje ekološke učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava u EU

• Ciljevi strateških planova slijedit će se u skladu s Pariškim sporazumom, kažu eurozastupnici.
• Parlament je ojačao obvezne klimatske i ekološki prihvatljive prakse, takozvane uvjete, koje svaki poljoprivrednik mora podnijeti za dobivanje izravne potpore. 
• Povrh toga, europarlamentarci žele najmanje 35% proračuna za ruralni razvoj posvetiti svim vrstama mjera povezanih s okolišem i klimom. Najmanje 30% proračuna izravnih plaćanja trebalo bi ići na eko-sheme, koje bi bile dobrovoljne, ali mogle bi povećati prihod poljoprivrednika.
• Zastupnici u parlamentu inzistiraju na uspostavljanju savjetodavnih službi za poljoprivredna gospodarstva u svakoj državi članici i dodjeli najmanje 30% sredstava EU za pomoć poljoprivrednicima u borbi protiv klimatskih promjena, održivom upravljanju prirodnim resursima i zaštiti bioraznolikosti. 
• Također pozivaju države članice da ohrabre poljoprivrednike da 10% svog zemljišta posvete uređenju okoliša koje je korisno za biološku raznolikost, poput živice, neproduktivnog drveća i ribnjaka.

Smanjivanje plaćanja većim farmama, podrška malim i mladim poljoprivrednicima

Zastupnici u Europskom parlamentu glasali su za postupno smanjivanje godišnjih izravnih plaćanja poljoprivrednicima iznad 60 000 EUR i na njihovo ograničenje na 100 000 EUR. Međutim, poljoprivrednicima bi se moglo omogućiti da od ukupnog iznosa odbiju 50% plaća povezanih s poljoprivredom prije smanjenja. Najmanje 6% izravnih nacionalnih plaćanja trebalo bi se koristiti za potporu malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, kažu europarlamentarci.

Države EU mogle bi upotrijebiti najmanje 4% svojih proračuna za izravna plaćanja za potporu mladim poljoprivrednicima. Daljnja podrška mogla bi se dodijeliti iz sredstava za ruralni razvoj gdje bi ulaganja mladih poljoprivrednika trebala biti prioritet, kažu eurozastupnici.

Parlament naglašava da subvencije EU-a trebaju biti rezervirane samo za one koji se bave barem minimalnom razinom poljoprivrednih aktivnosti. Oni koji upravljaju aerodromima, željezničkim uslugama, vodovodom, uslugama nekretnina, stalnim sportskim i rekreacijskim terenima trebali bi biti automatski isključeni.

Veggie burgeri i odresci od tofua: nema promjene u označavanju biljnih proizvoda

Zastupnici u Europskom parlamentu odbili su sve prijedloge da se za proizvode koji sadrže meso rezerviraju nazivi povezani s mesom. Ništa se neće promijeniti za proizvode biljnog podrijetla i imena koja trenutno koriste prilikom prodaje.

Pomaganje poljoprivrednicima u suočavanju s rizicima i krizama

Parlament se založio za daljnje mjere koje će poljoprivrednicima pomoći u suočavanju s rizicima i potencijalnim budućim krizama. EP želi da tržište bude transparentnije, da interventna strategija za sve poljoprivredne proizvode i prakse čiji su cilj viši standardi zaštite okoliša, zdravlja životinja ili dobrobiti životinja budu izuzeti od pravila tržišnog natjecanja. 

Također žele kriznu pričuvu, koja pomaže poljoprivrednicima kod nestabilnosti cijena ili tržišta, pretvoriti iz ad-hoc instrumenta u trajni instrument s odgovarajućim proračunom.

Veće sankcije za ponovljena kršenja i mehanizam pritužbi EU-a

Parlament želi povećati sankcije za one koji se opetovano ne pridržavaju zahtjeva EU (npr. O okolišu i dobrobiti životinja). To bi poljoprivrednike trebalo koštati 10% njihovih prava (u odnosu na današnjih 5%).

Europarlamentarci također žele uspostaviti ad hoc mehanizam za pritužbe. To bi zadovoljilo poljoprivrednike i ruralne korisnike s kojima se nepravedno ili nepovoljno postupa s obzirom na EU subvencije, ako njihova nacionalna vlada ne uspije riješiti njihovu žalbu.

Rezultati glasovanja i dodatne informacije;

Uredba o strateškim planovima odobrena je sa 425 glasova za, 212 protiv, 51 suzdržanim.

Uredba o zajedničkom ustrojstvu tržišta odobrena je s 463 glasa za, 133 protiv, sa 92 suzdržana.

Uredba o financiranju, upravljanju i praćenju ZPP-a odobrena je s 434 glasa za, 185 protiv, sa 69 suzdržanih.

Više informacija o odobrenim tekstovima dostupno je u pozadinskoj bilješci .

Kontekst

Posljednja reforma poljoprivredne politike EU, koja je uspostavljena 1962., datira iz 2013. godine.

Trenutna pravila ZPP-a istječu 31. prosinca 2020. Trebalo bi ih zamijeniti prijelaznim pravilima sve dok Parlament i Vijeće ne dogovore i odobre tekuću reformu ZPP-a.

ZPP čini 34,5% od 2020 proračuna EU (58,12 milijarde eura). Otprilike 70% proračuna ZPP-a podržava prihode šest do sedam milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU-u .