Aktualno

Povodom predstavljanja strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju u kongresnom centru Square Conference Centre u Bruxellesu 18. studenog povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu izjavila je: "Cilj strategije jest revitalizirati jadransku i jonsku regiju. Njome će se poboljšati njihov gospodarski razvoj putem četiriju prioriteta: prvi je iskoristiti mogućnosti koje nudi 'plavi rast', tj. prednosti tog velikog pomorskog područja. Drugi je povezati regiju te olakšati kopnenu i pomorsku komunikaciju. Treći je zaštititi biološku raznolikost i zaštititi prirodna područja od velike vrijednosti. Četvrti je promicati održivi turizam. Da bismo omogućili ostvarivanje tih prioriteta, potrebno nam je odgovarajuće upravljanje. Zbog toga Komisija u suradnji sa svojim nacionalnim partnerima priprema okvir za djelotvorno upravljanje. Želim, međutim, naglasiti da je ova strategija daleko od toga da se bavi isključivo društveno-gospodarskim razvojem ili pak upravljanjem. Njezina je bit jačanje procesa europske integracije i poveznicâ među državama članicama te približavanje njome obuhvaćenih zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja Europskoj uniji. Europski strukturni i investicijski fondovi, a osobito kohezijska politika, spremni su podržati Strategiju." Povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella izjavio je: "Ovo je ključan trenutak za prosperitet jadransko-jonske regije. Čisto i inovativno iskorištavanje Jadranskog mora omogućit će blagostanje kako ljudi tako i okoliša. Mogućnosti obalne suradnje u toj regiji mogle bi postati primjer čitavoj Europskoj uniji. Koordinirana strategija zajamčit će 'plavi rast' čvrsto utemeljen na dobrim ekološkim standardima. Naš akcijski plan obuhvaćao bi mjere kao što su smanjenje morskog otpada i promicanje inicijative 'Čuvari mora' te omogućio objedinjavanje vrhunskog istraživanja mora." Obje su izjave dostupne na internetu.

Europska komisija pozdravila je rezultate sastanka na vrhu skupine G20 održanog u australskom gradu Brisbaneu 15. i 16. studenog 2014. jer su pridonijeli usmjeravanju svjetskog gospodarstva na put održivog rasta. Na sastanku na vrhu skupine G20 donesen je Akcijski plan iz Brisbanea o rastu i zapošljavanju te je snažno naglašena važnost ulaganja. Skupina G20 ponovno je istaknula svoje zalaganje za pravednije oporezivanje te dala nov zamah financijskoj regulativi, globalnom klimatskom djelovanju i otvorenoj trgovini. Osim toga, skupina G20 ostvarila je i napredak u području borbe protiv korupcije, energetike i održivosti, razvoja te reforme međunarodnih gospodarskih institucija. EU je odigrao ključnu ulogu u postizanju tih rezultata. Predsjednici Juncker i Van Rompuy sastali su se s američkim predsjednikom Obamom kao i britanskim, njemačkim, francuskim, talijanskim i španjolskim čelnicima te ponovili svoju odlučnost glede sklapanja obostrano korisnog transatlantskog partnerstva za trgovinu i ulaganja koje će se temeljiti na visokim standardima i transparentnosti. Možete pogledati konferenciju za medije koju su prije sastanka na vrhu održali predsjednici Juncker i Van Rompuy te pročitati izvatke iz govora predsjednika Junckera i cjelovit transkript konferencije za medije. Dostupna je i zajednička izjava EU-a i SAD-a o TTIP-u te priopćenje čelnika skupine G20.

Tijekom 2013. države članice na istraživanje i razvoj potrošile su gotovo 275 milijardi eura. Intenzitet istraživanja i razvoja, odnosno potrošnja na istraživanje i razvoj izražena kao postotak BDP-a, u tom je razdoblju u području EU28 iznosio 2,02 posto BDP-a, dok je 2004. taj postotak iznosio 1,76 posto. Ta je razina, međutim, i dalje niža u području EU28 nego u ostalim velikim gospodarstvima. Intenzitet istraživanja i razvoja mnogo je veći u Južnoj Koreji (4,04 posto 2011.) i Japanu (3,38 posto 2011.), a donekle i u SAD-u (2,81 posto 2012.), dok je i u Kini (1,98 posto 2012.) i Rusiji (1,11 posto) intenzitet istraživanja i razvoja manji nego u području EU28. Kako bi se potaknula konkurentnost EU-a, povećanje intenziteta istraživanja i razvoja u području EU28 jedan je od pet glavnih ciljeva strategije Europa 2020. U podacima za 2013. nazivnik (BDP) prvi se put temelji na metodologiji Europskog sustava računa 2010. (ESA 2010.). Primjena BDP-a prema metodologiji ESA 2010. u prosjeku dovodi do smanjenja vrijednosti intenziteta istraživanja i razvoja u području EU28 za približno 0,07 postotnih bodova. Materijali za medije dostupni su na internetu. Dodatne informacije o reviziji metodologije ESA dostupne su ovdje.

Prvim procjenama bilance u trgovini robom s ostatkom svijeta za europodručje (EA18) u rujnu 2014. utvrđen je suficit u iznosu od 18,5 milijardi eura, u usporedbi sa suficitom od 10,8 milijardi eura u rujnu 2013. Trgovinska bilanca u kolovozu 2014. iznosila je +8,6 milijardi eura, u usporedbi s +7,2 milijarde eura u kolovozu 2013. U usporedbi s kolovozom 2014. u rujnu 2014. desezonirani izvoz povećao se za 4,2 posto, a uvoz za 3,0 posto. Podaci su dobiveni od Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Prvim procjenama trgovinske bilance za rujan 2014. za trgovinu sa zemljama izvan područja EU28 utvrđen je suficit od 2,6 milijardi eura, u usporedbi s deficitom od 0,7 milijardi eura u rujnu 2013. Trgovinska bilanca u kolovozu 2014. iznosila je -8,8 milijardi eura, u usporedbi s -2,3 milijarde u kolovozu 2013. U usporedbi s kolovozom 2014. u rujnu 2014. desezonirani izvoz povećao se za 5,8 posto, a uvoz za 3,2 posto. Materijali za medije dostupni su na internetu.