Aktualno

Europska komisija donijela je ukupno 120 odluka o povredi europskog zakonodavstva kojima želi zajamčiti pravilnu primjenu prava EU-a na korist građana i poduzeća. Tako je Komisija odlučila Sudu Europske unije uputiti šest država članica: Francusku, Italiju, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Sloveniju. Komisija će poslati 38 obrazložena mišljenja sljedećim zemljama: Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (ukupno 25 država članica). Komisija će ujedno Latviji uputiti službenu opomenu.
Obrazloženo mišljenje upućeno Hrvatskoj odnosi se na propuste u provedbi Direktive o energetskoj učinkovitosti, dok je Njemačka prozvana zbog nepriznavanja stručnih kvalifikacija hrvatskih arhitekata i inženjera građevinarstva, što je u suprotnosti s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija. Sažetak glavnih odluka dostupan je u informativnom članku. Informacije o općem postupku utvrđivanja povrede europskog zakonodavstva dostupne su u dokumentu MEMO/12/12.

Uz prebrzu vožnju, prolazak kroz crveno svjetlo i nevezivanje sigurnosnih pojaseva, vožnja pod utjecajem alkohola jedan je četiriju "velikih ubojica" koji uzrokuju 75 posto smrtnih slučajeva u cestovnom prometu. Kako bi pridonijela borbi protiv vožnje pod utjecajem alkohola, Komisija je danas uvela nov sustav kojim će se olakšati primjena tzv. alkoholnih blokatora u svim državama članicama. Riječ je o uređajima koji onemogućuju pokretanje automobilskog motora ako osoba ima alkohola u krvi. U nekoliko država članica osobe koje su uhvaćene u vožnji pod utjecajem alkohola zadržavaju pravo na upravljanje automobilom, no smiju koristiti samo automobile opremljene alkoholnim blokatorima. Trenutno se pravila koja vrijede na nacionalnoj razini razlikuju i nije moguća njihova prekogranična provedba. Današnja inicijativa o pojednostavnjenju važan je korak u smjeru ujednačavanja pravila o alkoholnim blokatorima u čitavom EU-u. To je ključan doprinos daljnjem povećanju sigurnosti cestovnog prometa. Dodatne informacije dostupne su ovdje.

Od 44,1 milijuna osoba u Europskoj uniji zaposlenih 2014. u nepunom radnom vremenu njih 9,8 milijuna bilo je nedovoljno zaposleno, što znači da su željeli raditi više sati tjedno i bili dostupni za dodatni rad. To je 22,2 posto svih radnika u nepunom radnom vremenu i 4,5 posto svih zaposlenih u EU-u 2014. godine. Velika većina nedovoljno zaposlenih radnika u nepunom radnom vremenu 2014. bile su žene (67 posto). Uz gospodarski aktivno stanovništvo, 11,6 milijuna gospodarski neaktivnih osoba u dobi od 15 do 74 godine u EU-u bilo je tijekom 2014. donekle povezano s tržištem rada te ih se moglo smatrati potencijalnom dodatnom radnom snagom, što čini 4,8 posto radne snage u EU-u. Među njima je 9,5 milijuna osoba bilo dostupno za rad, no nisu tražile zaposlenje (primjerice obeshrabreni tražitelji zaposlenja), dok ih je 2,2 milijuna tražilo zaposlenje, no nisu bili odmah dostupni za rad (primjerice studenti koji su tražili radno mjesto na kojem će raditi nakon diplome). Većina od tih ukupno 12 milijuna pripadnika potencijalne dodatne radne snage u EU-u 2014. također su bile žene (57 posto). Na internetu je dostupno Eurostatovo priopćenje za medije.

Povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica te administratorica Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Helen Clark danas u Bruxellesu održavaju dijalog na visokoj razini o politikama. Razgovara se o aktualnim izazovima i prioritetima vezanima uz razvoj te o kolektivnim djelovanjima potrebnima za napredak održivog razvoja svugdje i za sve. Razgovori se održavaju u pravom trenutku jer završetkom 2015. istječu milenijski razvojni ciljevi te će se na sastanku na vrhu u rujnu u New Yorku dogovoriti novi održivi globalni ciljevi. Povjerenik Mimica izjavio je: "EU u suradnji s partnerima kao što je UNDP radi na poboljšanju života milijuna ljudi diljem svijeta. Godina 2015. prilika je koju ne smijemo propustiti za integrirano i uravnoteženo pristupanje rješavanju povezanih problema iskorjenjivanja siromaštva i održivog razvoja. Program bi se ujedno trebao temeljiti na pravima te obuhvaćati pitanja kao što su pravosuđe, upravljanje i miroljubiva društva."