08.03.2026.
Upozoreno
je kako su žene migrantice u hrvatskom javnom prostoru često gotovo nevidljive,
iako čine sve značajniji dio radne snage u sektorima poput skrbi, turizma,
trgovine i kućanskih poslova, a okupljenima su se uvodno obratile dr. sc.
Iva Tadić, viša asistentica u Institutu za istraživanje migracija i
voditeljica Foruma, veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj,
Njezina Ekscelencija Charlotte van Baak, te glavna direktorica
Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.
“Migracija nije samo ekonomsko, nego i
duboko ljudsko i psihološko iskustvo. Mnoge radnice migrantice uz svoj rad nose
i nevidljivi teret – stres, nesigurnost, različite oblike diskriminacije, ali i
razdvojenost od obitelji te odgovornost da financijski podupiru svoje najbliže.
Zato je iznimno važno da o njihovim iskustvima govorimo javno i da migracije
promatramo i kroz prizmu dobrobiti, dostojanstva rada i društvene uključenosti.
Razumijevanje stvarnih životnih priča žena koje žive i rade u Hrvatskoj prvi je
korak prema politikama i društvenim praksama koje će omogućiti ne samo njihovu
uspješnu integraciju, nego i društvo koje je pravednije, uključivije i
otpornije za sve,” izjavila je voditeljica Foruma dr. Tadić.
Veleposlanica
Kraljevine Nizozemske van Baak je naglasila značaj teme i fokusiranost na
problematiku radnica migrantica čiji je doprinos našim društvima iznimno važan, ali često
nedovoljno prepoznat. “Danas izražavamo solidarnost sa svim ženama, bez
obzira na to odakle dolaze, te ponovno potvrđujemo našu predanost uključivosti,
jednakosti i poštovanju. Stvaranje prilika za radnice migrantice ulaganje je u
snažnije gospodarstvo, uključivije društvo i bolju budućnost za sve nas”,
naglasila je van Baak.
„U
Hrvatskoj danas boravi sve veći broj žena iz drugih zemalja, radnih migrantica
koje su zaposlene u brojnim sektorima. Njihov je rad neophodan i u mnogim
granama u kojima nedostaje domaća radna snaga – nezamjenjiv. Istodobno, njihov
je položaj rijetko predmetom javnog interesa, a o njihovim problemima, pa i
predrasudama s kojima se susreću, još se manje govori. Ovaj forum je važan
upravo zato jer u fokus stavlja njihove priče, iskustva, izazove, ali i
strahove. Govoriti o položaju radnica migrantkinja i njihovom specifičnim
potrebama, znači govoriti o radničkim pravima, dostojanstvu rada, jednakim
prilikama ali i društvu koje mora biti uključivo i pravedno“, izjavila je Irena
Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Na panel raspravi koju je moderirala dr. sc. Maja
Vizjak, znanstvena suradnica u Institutu za istraživanje migracija, sudjelovali
su dr. sc. Margareta Gregurović, viša znanstvena suradnica u Institutu
za istraživanje migracija, dr. sc. Mirela Holy, znanstvena savjetnica u
Institutu za istraživanje migracija, dr. sc. Iva Tadić, viša asistentica
u Institutu za istraživanje migracija i voditeljica Foruma, prof.
prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., ravnatelj Nastavnog zavoda za javno
zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Panelisti su istaknuli kako migrantice
mogu biti izložene višestrukoj, odnosno intersekcionalnoj diskriminaciji: kao
žene, kao strane radnice i kao pripadnice etničkih, rasnih ili vjerskih
manjina. Takav položaj nerijetko uključuje rad u nesigurnim i slabo plaćenim
sektorima, ograničen pristup informacijama o pravima, jezične i administrativne
prepreke te otežan pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.
Na panelu u drugom dijelu foruma fokus je bio na osobnim
pričama migrantica koje žive i rade u Hrvatskoj, a sudjelovale su Camille
Faith Bequio, Maja Injić Holub, Waffa Kharroubi, Maureen Njoki i Durga Phuyal,
uz moderiranje dr.sc. Ive Tadić. Otvorena su pitanja integracije, pristupa
zdravstvenom sustavu, emocionalnog tereta migracije te usklađivanja rada i
obiteljskog života. Posebno je naglašeno iskustvo žena koje rade daleko od
svoje djece i obitelji te velik dio prihoda šalju u zemlje podrijetla.
Sudionici foruma zaključili su kako pitanje položaja žena
migrantica nadilazi pojedinačne radne odnose te predstavlja važno pitanje
ljudskih prava, održivosti tržišta rada i društvene kohezije. U kontekstu
demografskih promjena i sve veće ovisnosti hrvatskog gospodarstva o stranom
radu, nužno je razvijati politike koje će prepoznati rodnu dimenziju migracija
i osigurati dostojanstvene radne i životne uvjete za sve radnike i radnice.