Zeleni plan: 2 Uredbe: Smanjenje uporabe fluoriranih stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj

06.04.2022.

Europska komisija danas je predložila dvije nove uredbe radi strože kontrole fluoriranih stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj. Donošenje tih uredbi predstavljalo bi važan korak prema ograničavanju porasta globalne temperature u skladu s Pariškim sporazumom. Prijedlog o fluoriranim stakleničkim plinovima doprinijet će i smanjenju emisija za najmanje 55 % do 2030. i postizanju klimatske neutralnosti Europe do 2050. Zajedno bi ta dva prijedloga mogla dovesti do ukupnog smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a od 490 Mt (ekvivalenta CO2) do 2050. Za usporedbu, to je nešto više od ukupnih godišnjih emisija stakleničkih plinova Francuske 2019.

Fluorirani staklenički plinovi i tvari koje oštećuju ozonski sloj vrlo su jaki staklenički plinovi koje stvaraju ljudi, a koji kad se ispuste u atmosferu pridonose globalnom zatopljenju, često nekoliko tisuća puta više od ugljikova dioksida (CO2). Tvari koje oštećuju ozonski sloj uzrokuju oštećenja atmosferskog sloja ozona oko Zemlje, koji je štiti od sunčeva opasnog ultraljubičastog zračenja. Obje vrste tvari imaju ili su imale praktične primjene u svakodnevnom životu, na primjer u hlađenju, klimatizaciji, izolaciji, zaštiti od požara, električnim vodovima i kao sredstva za potiskivanje aerosola. Iako su postojećim zakonodavstvom EU-a uporaba i emisije tih plinova već znatno ograničene, danas predloženim propisima dodatno će se smanjiti njihove emisije i potaknuti uporaba klimatski prihvatljivih alternativa.

 

Prijedlog nove Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima

Na razini EU-a fluorirani staklenički plinovi trenutačno predstavljaju 2,5 % ukupnih emisija stakleničkih plinova. Ojačanim prijedlogom za fluorirane stakleničke plinove do 2030. će se, uz očekivana smanjenja na temelju postojećeg zakonodavstva, dodatno izbjeći emisije ekvivalentne 40 milijuna tona ugljikova dioksida (CO2), a do 2050. će ukupna količina dodatno izbjegnutih emisija biti ekvivalentna 310 milijuna tona CO2.

  • Ostvarivanje ambicioznijih ciljeva: Prijedlogom bi se postrožio sustav kvota za fluorougljikovodike (postupno smanjenje uporabe HFC-a), čime bi se mogući utjecaj novih fluorougljikovodika koji dolaze na tržište EU-a na klimu smanjio za 98 % gledano od 2015. do 2050. Uvode se i nova ograničenja kako bi se osiguralo da se fluorirani staklenički plinovi u novoj opremi upotrebljavaju samo ako nema prikladne alternative. Na primjer, SF6, najjači staklenički plin, do 2031. će se postupno prestati upotrebljavati u svoj novoj opremi za prijenos električne energije (rasklopni uređaji).
  • Bolje izvršavanje i provedba: Prijedlogom bi se carinskim i nadzornim tijelima olakšala kontrola uvoza i izvoza te suzbijanje trgovine nezakonitim fluoriranim stakleničkim plinovima i opremom. Usto bi se pooštrile i bolje standardizirale kazne. Sustav kvota ograničio bi se na prave trgovce plinom strožim pravilima registracije i uvođenjem fiksne cijene kvote. Broj inženjera kvalificiranih za rukovanje klimatski prihvatljivom opremom u Europi povećao bi se jer bi države članice imale obvezu proširiti svoje programe certifikacije i osposobljavanja kako bi obuhvaćali klimatski prihvatljive tehnologije kojima se zamjenjuje ili smanjuje uporaba fluoriranih stakleničkih plinova.
  • Sveobuhvatnije praćenje: Bio bi obuhvaćen širi raspon tvari i aktivnosti te bi se poboljšali postupci za izvješćivanje i provjeru podataka.
  • Osiguravanje usklađenosti s Montrealskim protokolom: Prijedlogom o fluoriranim stakleničkim plinovima ukinula bi se određena izuzeća te bi se postupno smanjivanje uporabe fluorougljikovodika u EU-u u potpunosti uskladilo s Montrealskim protokolom.

 

Prijedlog nove Uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski sloj

Uvođenjem novih mjera usmjerenih na proizvode u kojima su se ranije zakonito upotrebljavale tvari koje oštećuju ozonski sloj EU želi do 2050. izbjeći emisije ekvivalentne 180 milijuna tona CO2 i 32 000 tona u potencijalu oštećenja ozonskog sloja (ODP).

  • Ambiciozniji ciljevi: Dodatno izbjegavanje emisija većinom bi se postiglo zahtjevom za oporabu ili uništavanje tvari koje oštećuju ozonski sloj iz izolacijskih pjena pri obnovi ili rušenju zgrada.
  • Pojednostavnjenje: Industrija i nadležna tijela imali bi manje troškova zbog moderniziranog sustava izdavanja dozvola i ukidanja zastarjelih zahtjeva u pogledu kvota i registracije.
  • Bolje izvršavanje i praćenje: Uvele bi se mjere za suzbijanje nezakonitih aktivnosti slične onima koje su predložene u Uredbi o fluoriranim stakleničkim plinovima. Izvješćivanje bi se proširilo na više tvari i aktivnosti u cilju boljeg razumijevanja preostale trgovine tvarima koje oštećuju ozonski sloj, njihovih emisija i budućih rizika.

 

Kontekst

Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj donesen je 1987. u okviru Bečke konvencije, a njime je utvrđen globalni raspored postupnog ukidanja proizvodnje i potrošnje gotovo 100 tvari koje oštećuju ozonski sloj. EU i njegove države članice stranke su Protokola i postupno ukidaju različite skupine tvari koje oštećuju ozonski sloj prema rasporedu.

Stranke Montrealskog protokola 2016. su odlučile regulirati i skupinu fluoriranih stakleničkih plinova, fluorougljikovodike, iako oni ne oštećuju ozonski sloj. Povod toj tzv. Kigalijskoj izmjeni bila je velika zabrinutost zbog naglog porasta upotrebe fluorougljikovodika i njihova posljedičnog utjecaja na klimu. 

EU je uveo djelotvorno zakonodavstvo. Postojećom Uredbom (EZ) br. 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj općenito se zabranjuju proizvodnja, trgovina i uporaba tvari koje oštećuju ozonski sloj, uz izuzetak nekoliko primjena. Mnoge tvari koje oštećuju ozonski sloj u Uniji su postupno ukinute već godinama prije globalnog rasporeda utvrđenog Montrealskim protokolom. Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj također se predviđa više nego Protokolom u smislu da se ograničava trgovina i uporaba proizvoda i opreme koji sadržavaju te tvari.

Postojećom Uredbom (EU) br. 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima nastojalo se smanjiti emisije fluoriranih stakleničkih plinova i olakšati globalni sporazum o postupnom smanjenju uporabe fluorougljikovodika, koji je donesen Kigalijskom izmjenom Montrealskog protokola 2019. Fluorirani staklenički plinovi obično su zamjenjivali tvari koje oštećuju ozonski sloj nakon njihove zabrane.

 

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama

Prijedlog uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima

Procjena učinka i evaluacija: Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima

Prijedlog uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski sloj

Procjena učinka i evaluacija: Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj

Stranica o politici: Zaštita ozonskog sloja (europa.eu)

 

vrh stranice
vrh stranice