06.04.2022.
Fluorirani
staklenički plinovi i tvari koje oštećuju ozonski sloj vrlo su jaki staklenički
plinovi koje stvaraju ljudi, a koji kad se ispuste u atmosferu pridonose
globalnom zatopljenju, često nekoliko tisuća puta više od ugljikova
dioksida (CO2). Tvari koje oštećuju ozonski sloj uzrokuju oštećenja
atmosferskog sloja ozona oko Zemlje, koji je štiti od sunčeva opasnog
ultraljubičastog zračenja. Obje vrste tvari imaju ili su imale praktične
primjene u svakodnevnom životu, na primjer u hlađenju, klimatizaciji,
izolaciji, zaštiti od požara, električnim vodovima i kao sredstva za
potiskivanje aerosola. Iako su postojećim zakonodavstvom EU-a uporaba i emisije
tih plinova već znatno ograničene, danas predloženim propisima dodatno će se
smanjiti njihove emisije i potaknuti uporaba klimatski prihvatljivih
alternativa.
Prijedlog
nove Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima
Na
razini EU-a fluorirani staklenički plinovi trenutačno predstavljaju 2,5 %
ukupnih emisija stakleničkih plinova. Ojačanim prijedlogom
za fluorirane stakleničke plinove do 2030. će se, uz očekivana
smanjenja na temelju postojećeg zakonodavstva, dodatno izbjeći emisije
ekvivalentne 40 milijuna tona ugljikova dioksida (CO2), a do
2050. će ukupna količina dodatno izbjegnutih emisija biti ekvivalentna
310 milijuna tona CO2.
- Ostvarivanje ambicioznijih ciljeva: Prijedlogom
bi se postrožio sustav kvota za fluorougljikovodike (postupno smanjenje
uporabe HFC-a), čime bi se mogući utjecaj novih fluorougljikovodika koji
dolaze na tržište EU-a na klimu smanjio za 98 % gledano od 2015. do
2050. Uvode se i nova ograničenja kako bi se osiguralo da se fluorirani
staklenički plinovi u novoj opremi upotrebljavaju samo ako nema prikladne
alternative. Na primjer, SF6, najjači staklenički plin, do 2031. će se
postupno prestati upotrebljavati u svoj novoj opremi za prijenos
električne energije (rasklopni uređaji).
- Bolje izvršavanje i provedba: Prijedlogom
bi se carinskim i nadzornim tijelima olakšala kontrola uvoza i izvoza te
suzbijanje trgovine nezakonitim fluoriranim stakleničkim plinovima i
opremom. Usto bi se pooštrile i bolje standardizirale kazne. Sustav kvota
ograničio bi se na prave trgovce plinom strožim pravilima registracije i
uvođenjem fiksne cijene kvote. Broj inženjera kvalificiranih za rukovanje
klimatski prihvatljivom opremom u Europi povećao bi se jer bi države
članice imale obvezu proširiti svoje programe certifikacije i
osposobljavanja kako bi obuhvaćali klimatski prihvatljive tehnologije
kojima se zamjenjuje ili smanjuje uporaba fluoriranih stakleničkih
plinova.
- Sveobuhvatnije praćenje: Bio
bi obuhvaćen širi raspon tvari i aktivnosti te bi se poboljšali postupci
za izvješćivanje i provjeru podataka.
- Osiguravanje usklađenosti s Montrealskim protokolom: Prijedlogom
o fluoriranim stakleničkim plinovima ukinula bi se određena izuzeća te bi
se postupno smanjivanje uporabe fluorougljikovodika u EU-u u potpunosti
uskladilo s Montrealskim protokolom.
Prijedlog
nove Uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski sloj
Uvođenjem novih
mjera usmjerenih na proizvode u kojima su se ranije zakonito
upotrebljavale tvari koje oštećuju ozonski sloj EU želi do 2050. izbjeći
emisije ekvivalentne 180 milijuna tona CO2 i
32 000 tona u potencijalu oštećenja ozonskog sloja (ODP).
- Ambiciozniji ciljevi: Dodatno
izbjegavanje emisija većinom bi se postiglo zahtjevom za oporabu ili
uništavanje tvari koje oštećuju ozonski sloj iz izolacijskih pjena pri
obnovi ili rušenju zgrada.
- Pojednostavnjenje: Industrija
i nadležna tijela imali bi manje troškova zbog moderniziranog sustava
izdavanja dozvola i ukidanja zastarjelih zahtjeva u pogledu kvota i
registracije.
- Bolje izvršavanje i praćenje: Uvele
bi se mjere za suzbijanje nezakonitih aktivnosti slične onima koje su
predložene u Uredbi o fluoriranim stakleničkim plinovima. Izvješćivanje bi
se proširilo na više tvari i aktivnosti u cilju boljeg razumijevanja
preostale trgovine tvarima koje oštećuju ozonski sloj, njihovih emisija i
budućih rizika.
Kontekst
Montrealski
protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj donesen je 1987. u okviru Bečke
konvencije, a njime je utvrđen globalni raspored postupnog ukidanja proizvodnje
i potrošnje gotovo 100 tvari koje oštećuju ozonski sloj. EU i njegove države
članice stranke su Protokola i postupno ukidaju različite skupine tvari koje
oštećuju ozonski sloj prema rasporedu.
Stranke
Montrealskog protokola 2016. su odlučile regulirati i skupinu fluoriranih
stakleničkih plinova, fluorougljikovodike, iako oni ne oštećuju ozonski sloj.
Povod toj tzv. Kigalijskoj izmjeni bila je velika zabrinutost zbog naglog
porasta upotrebe fluorougljikovodika i njihova posljedičnog utjecaja na
klimu.
EU
je uveo djelotvorno zakonodavstvo. Postojećom Uredbom
(EZ) br. 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj općenito
se zabranjuju proizvodnja, trgovina i uporaba tvari koje oštećuju ozonski sloj,
uz izuzetak nekoliko primjena. Mnoge tvari koje oštećuju ozonski sloj u Uniji
su postupno ukinute već godinama prije globalnog rasporeda utvrđenog
Montrealskim protokolom. Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj također
se predviđa više nego Protokolom u smislu da se ograničava trgovina i uporaba
proizvoda i opreme koji sadržavaju te tvari.
Postojećom Uredbom
(EU) br. 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima nastojalo
se smanjiti emisije fluoriranih stakleničkih plinova i olakšati globalni
sporazum o postupnom smanjenju uporabe fluorougljikovodika, koji je donesen
Kigalijskom izmjenom Montrealskog protokola 2019. Fluorirani staklenički
plinovi obično su zamjenjivali tvari koje oštećuju ozonski sloj nakon njihove
zabrane.
Dodatne
informacije dostupne su na poveznicama
Prijedlog
uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima
Procjena
učinka i evaluacija: Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima
Prijedlog
uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski sloj
Procjena
učinka i evaluacija: Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj
Stranica
o politici: Zaštita ozonskog sloja (europa.eu)