06.05.2026.
Mislav Balković, predsjednik HUP-a uvodno je naglasio kako u vremenu nikada niže
nezaposlenosti i iznimnog gospodarskog rasta, tehnologiju i njezin razvoj prvenstveno
doživljavamo kao sredstvo povećanja produktivnosti. „Svaki dosadašnji
značajniji tehnološki iskorak gurao je civilizaciju u pozitivnom smjeru, broj
radnih mjesta se nije smanjivao, ali su se događale značajne promjene u
dominantnim djelatnostima i zaposlenosti. Aktualna tehnološka revolucija bitno
je drugačija, jer tranzicija sa starih na nove poslove ovaj puta traži značajno
širu bazu znanja i ulog neusporedivo veće količine vremena kako bi svatko od
nas ostao zapošljiv i konkurentan. Današnja rasprava i panel poslužili su
upravo osvješćivanju ove promjene i kod poslodavaca i kod obrazovnih ustanova“,
izjavio je Balković. Istaknuo je kako će kvaliteta našeg života, i kao
pojedinaca i kao društva u cjelini, značajno ovisiti o konkurentnosti svakog poslodavca
i zaposlenika.
U panelu u kojem su sudjelovali
Renato Matejaš iz Elektrotehničke škola Zagreb, Viktor Lučić iz Končara,
Miljenko Zovko iz tvrtke ING-GRAD, Boris Antunović iz HUP-Udruge
malih i srednjih poduzetnika te Vesna Anđelić iz ASOO-a, sudionici su poručili
kako je digitalizacija prilika za povećanje produktivnosti i konkurentnosti
gospodarstva, ali da je istodobno nužno da obrazovni sustav prati
tehnološki razvoj.
„U društvu obilježenom ubrzanim razvojem i
uvođenjem novih tehnologija, jedan od ključnih izazova je kako mladima
omogućiti stjecanje relevantnih znanja i vještina koje odgovaraju potrebama
suvremenog tržišta rada. Cilj je obrazovati generacije koje su spremne odmah po
završetku školovanja primijeniti nove tehnologije u praksi. Istovremeno, svjedočimo
dubokoj transformaciji tržišta rada pod utjecajem umjetne inteligencije. Mnogi
poslovi nestat će ili će se značajno promijeniti, no pojedini sektori, poput
građevine i uslužnih djelatnosti, osobito oni koji uključuju neposredan rad s
ljudima, pokazat će veću otpornost na automatizaciju i upravo će takva
zanimanja u budućnosti biti sve traženija i cjenjenija. Pred nama je izazov:
kako strukovno obrazovanje učiniti učinkovitijim i bolje usklađenim s realnim
potrebama tržišta rada, kako bismo obrazovali kompetentne, suvremene i odmah
zapošljive mlade ljude“, izjavio je Boris Antunović, predsjednik HUP Udruge
malih i srednjih poduzetnika.
Mile Živčić, ravnatelj
Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih poručio je da su poslodavci,
kada je strukovno obrazovanje u pitanju,
nezamjenjiv i nezaobilazan partner. „Suradnja s poslodavcima je nužna,
od promišljanja strukovnih kurikuluma do provođenja obrazovanja, pogotovo kada
je u pitanju učenje temeljeno na radu, odnosno stjecanje praktičnih vještina
učenika strukovnih škola kod poslodavaca, u stvarnom radnom okruženju. Zato je
iznimno važno da svijet rada i obrazovanje razmjenjuju informacije, da zajedno
promišljaju buduće potrebe, te zajedno kreiraju buduće stručnjake u svim
segmentima gospodarstva, a ovakvi zajednički paneli jedan su od poželjnih
kanala komunikacije“.
Na panel raspravi o vještinama koje su potrebne za
tržište rada, Ivana Pilko Čunčić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i
mladih, Andrej Kristek iz Ugostiteljsko-turističke škola Osijek; Antea
Britvić Božičković iz tvrtke Kamgrad, Sara Posavec iz Terma Sveti
Martin i Snježana Biloš iz tvrtke Otos naglasili su potrebu za još snažnijim
povezivanjem obrazovnog sustava i poslodavaca. U fokusu rasprave bila je i reforma strukovnog
obrazovanja.
Ivana Pilko Čunčić, načelnica Sektora za
srednjoškolski odgoj i obrazovanje i obrazovanje odraslih, Ministarstva
znanosti, obrazovanja i mladih je
naglasila kako u vremenu ubrzanih tehnoloških promjena i izraženog nedostatka
radne snage, ključno pitanje za obrazovni sustav jest kako osigurati da mladi
ljudi stječu znanja i vještine koje su relevantne i odmah primjenjive na
tržištu rada. „Upravo zato reforma strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj ide u
smjeru snažnijeg povezivanja škola i gospodarstva, s naglaskom na učenje
temeljeno na radu i razvoj kompetencija u stvarnom radnom okruženju. Izmjenama
Zakona o strukovnom obrazovanju iz 2022. dodatno smo ojačali ulogu poslodavaca
u obrazovnom procesu, uveli jasniji sustav mentorstva te osigurali kvalitetniji
nadzor nad provedbom učenja kod poslodavaca. Time želimo postići da svaki
učenik ima kvalitetno iskustvo rada tijekom školovanja, ali i da poslodavci
aktivno sudjeluju u razvoju buduće radne snage. Istodobno, kroz novu generaciju
strukovnih kurikula i modularnu nastavu sustav činimo fleksibilnijim i
usklađenijim s potrebama tržišta rada, dok kroz planiranje upisa i sustav
stipendija dodatno potičemo interes za deficitarna zanimanja. Važno je naglasiti
da odgovornost za zapošljivost mladih nije samo na obrazovnom sustavu. Ona je
zajednička - od države koja postavlja strateški i zakonodavni okvir, škola koje
provode kvalitetne programe i poslodavaca koji sudjeluju u obrazovanju i
prepoznaju mlade kao svoje buduće zaposlenike. Samo takvim partnerstvom možemo
odgovoriti na izazove budućnosti rada i osigurati konkurentno i održivo
gospodarstvo“.
Panel je održan u sklopu WorldSkills
Croatia 2026, najvećeg državnog natjecanja učenika strukovnih škola koje se
održava u Zagrebu. Preko 350
najtalentiranijih učenika iz više od 200 strukovnih škola natječe se u 44
discipline koje odražavaju stvarne potrebe tržišta rada – od tradicionalnih
zanimanja do visokotehnoloških i interdisciplinarnih područja kao što su
mehatronika, robotika, CAD/CAM tehnologije i IT administracija.