Vijesti

Hrvatska udruga poslodavaca zagovornik je svih aktivnosti i mjera koje dovode do administrativnog rasterećenja gospodarstva te uklanjanja svih barijera koje utječu na rast gospodarstva i smanjuju potencijal za privatne investicije i zapošljavanje. Visoki troškovi regulacije oduzimaju gospodarskim subjektima kapital koji bi ponajprije uložili u nove aktivnosti na tržištu, umjesto na neopravdane administrativne obveze koje predstavljaju uteg poslovanju.

Republika Hrvatska obvezala se u okviru europskog semestra donositi godišnje akcijske planove za rasterećenje gospodarstva, a HUP je od samog početka uključen u cijeli proces i aktivno suradnju s Ministarstvom gospodarstva unutar procesa screeninga i mjerenja troškova regulative za poslovanje.

Visoko administrativno opterećenje gospodarstva ključni je faktor nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva i nedostatne razine poslovne i ekonomske slobode. HUP je stoga iznimno aktivno upozoravao kako je primarna uloga javne uprave razviti sustav javnih politika koje će se usmjeriti na regulatornu reformu, sa svrhom povećanja konkurentnosti i slobode poslovanja u gospodarstvu.

Slijedom navedenoga, s velikim odobravanjem HUP je pozdravio i iznimno aktivno se uključio u projekt Ministarstva gospodarstva unutar kojeg su se primjenom Standard Cost Model (SCM) metodologije za mjerenje troška regulacije temeljem brojčanih pokazatelja i analiza izradili prijedlozi za snižavanje administrativnog opterećenja, odnosno ukidanje pojedinih regulatornih prepreka kako bi se rasteretilo gospodarstvo i poduzetnicima olakšalo poslovanje.

Nakon procesa prikupljanja mišljenja u kojem je HUP, uz aktivno uključenje svojih članova sudjelovao te sustavnog praćenja i analize prikupljenih podataka, Ministarstvo gospodarstva izradilo je prijedloge mjera kojima se mogu postići administrativne uštede gospodarstvu za 20% do kraja 2016.g. u područjima koja su bila obuhvaćena prvom fazom projekta, a to su: pokretanje poslovanja tj. otvaranje d.o.o./j.d.o.o. i obrta, zaštita na radu, sanitarni i zdravstveni uvjeti, energetska učinkovitost u gradnji, trgovina i posredovanje u prometu nekretnina.

Temeljem navedenog prijedloga Vlada RH treba uskoro donijeti Akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva i uklanjanje regulatornih prepreka slobodi tržišta usluga.

Ministarstvo gospodarstva nastavlja s aktivnostima koje su započete ovim projektom, koji će se proširiti i na druga područja u kojima će se također predlagati mjere kojima bi se rasteretilo gospodarstvo i na taj način povećala njegova konkurentnost na globalnom tržištu.

Hrvatska udruga poslodavaca nastavit će aktivno sudjelovati u svim navedenim aktivnostima, dostavom konkretnih prijedloga za uklanjanja ključnih regulatornih prepreka slobodi tržišta usluga u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga, rezultati kojih bi do kraja 2018. g. trebali za minimalno 25% smanjiti troškove poduzetnika u navedenim područjima.

Sedmi u nizu Poduzetnički kafić Split u sklopu projekta „Malom kavom do velikog posla“ na temu „Nema kruha bez motike!“ održao se sinoć u splitskom hotelu Cornaro. Projektom je predviđeno ukupno osam događanja, a sinoćnje je okupilo preko pedeset sudionika koji su bili zainteresirani za teme s područja poljoprivrede i prerade hrane.

MUP je usvojio argumente HUP-Udruge poslodavaca prometa, povezano s Pravilnikom o vozačkim dozvolama (NN 43/13, 77/13, 155/13, 1/15 i 33/16), u čl. 19. propisani su rokovi u kojim je nadležno tijelo dužno izdati vozačku dozvolu u redovnom, ubrzanom i žurnom postupku.

Poštovana/poštovani,

pozivamo Vas na tematsku radionicu Model suradnje socijalnog dijaloga u sklopu provedbe projekta „Zajedno u budućnost - oživimo socijalni dijalog u Splitsko-dalmatinskoj županiji“, koja će se održati u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca u Splitu, 17. lipnja 2016. s početkom u 12;00 sati u Restoranu Gusar, Spinutska 69, 21000 Split

Radionica će se održati s ciljem predstavljanja modela socijalnog dijaloga, a namijenjena je predstavnicima poslodavaca, sindikatima, predstavnicima radnika, lokalnoj vlasti te ostalim dionicima koji se žele uključiti i promovirati socijalni dijalog kao važan oblik pregovora, konzultacija i razmjene informacija između predstavnika vlasti, poslodavaca i radnika o temama od zajedničkog interesa u svezi s gospodarskom i socijalnom politikom. Socijalni dijalog od svojih učesnika zahtijeva da uvijek iznova teže međusobnom prožimanju gospodarskih kretanja i socijalne ravnoteže. Teza je da postoji moć razvijanja dobrih poslovnih odnosa: tamo gdje strane izgrađuju odnose povjerenja i poštovanja, one mogu sigurnije pregovarati jedna s drugom te mogu kreativnije utjecati jedna na drugu i u recipročnom odnosu.

POZIVNICA