Vijesti

HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, liječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb reagirala je prema HRT-u, emisiji Hrvatska uživo povodom priloga o listama čekanja i stanju u KBC Split emitiranome 13. srpnja 2016.

Naime, ovim putem Udruga je željela ukazati na činjenicu da tvrdnja iznesena u prilogu o tome kako u čitavoj Splitsko-dalmatinskoj županiji postoji samo jedan ultrazvučni uređaj za pregled krvnih žila i jedan MR uređaj, onaj u splitskome KBC-u – nije točna. Točno je da su to jedini uređaji unutar sustava javnoga zdravstva, međutim takvim uređajima raspolažu privatne ustanove na području grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

Upravo svjesni ograničenih mogućnosti unutar sustava javnoga zdravstva HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb u više je navrata pozivala ministra zdravlja na održavanje zajedničkog sastanka kako bi se razgovaralo o suradnji privatnog i javnog sektora kroz korištenje opreme i resursa kojima privatne zdravstvene ustanove već raspolažu, a s ciljem smanjivanja listi čekanja i pružanja pravodobnijih i kvalitetnijih usluga građanima. Nažalost, od strane Ministarstva nije bilo odgovora na naše pozive iako se angažiranjem privatnih zdravstvenih ustanova s kojima i država i pacijenti imaju dugogodišnja pozitivna iskustva može, u vrlo kratkome roku, postići smanjenje listi čekanja, ali i smanjenje troškova u zdravstvu, a na dobrobit pacijenata i poreznih obveznika.

Na sve veću potrebu jačeg partnerstva i sinergije privatnog i javnog zdravstva kako bi se u vrijeme postojanja značajnih ograničenja u javnim budžetima zadržala visoka razina usluge za pacijente ukazuje i praksa diljem Europske unije. Sve je više zemalja koje prepoznaju da privatne ustanove nadograđuju i rasterećuju javni sustav zbog čega jačaju suradnju privatnog i javnog sektora.

Rješenje postojećih problema u hrvatskome sustavu zdravstva nije isključivo u nabavci novih uređaja. Naime, ukupni trošak nabavke novih najsuvremenijih uređaja osjetno je viši od cijene samog uređaja i uključuje dodatne troškove uređenja prostora te educiranja osoblja za njihovo korištenje. Osim toga, nakon instaliranja u bolnicu HZZO svaki napravljeni pregled na nekom takvom uređaju plaća toj istoj bolnici u koju su smješteni uređaji koje je već platila država. Istodobno, u slučaju korištenja takve, suvremene opreme u privatnim ustanovama HZZO tj. država plaćaju samo obavljene preglede, dok je nabavka uređaja, educiranje osoblja i uređenje prostora trošak kojega snosi isključivo privatni vlasnik.

Za razliku od Hrvatske druge članice EU prepoznaju da suradnjom s privatnim zdravstvom javno zdravstvo dobiva kvalitetnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja, mogućnost racionalizacije troškova i poticaj za podizanje kvalitete usluge na razinu kakvu nudi privatni sektor. Pacijenti kroz takvu suradnju dobivaju dostupniju, bržu i kvalitetniju medicinsku uslugu pa je to dobitna kombinacija za dionike u sustavu zdravstva.

Pritom su domaće privatne ustanove već nebrojeno puta dokazale da imaju znanja, mogućnosti i kvalitetu potrebnu za rad s pacijentima i za pružanje prijeko potrebne dopune javnom sektoru. No, privatne ustanove se i dalje potpuno neracionalno „guraju po strani“ iako su rezultati javnog sustava zbog njegove preopterećenosti sve porazniji.

Mišljenja smo da i u Hrvatskoj treba postojati sustav zdravstva koji koristi sinergije javnih i privatnih ustanova naravno uz uvjet ekonomske opravdanosti i zadovoljavajućeg omjera cijene i kvalitete te zadovoljavajuće razine usluge u svim dijelovima sustava u skladu sa zadanim medicinskim standardima.

Suradnja privatnih i javnih ustanova nipošto ne znači privatizaciju cjelokupnog sustava zdravstva već, upravo suprotno, omogućava da se racionalnijim korištenjem sredstava osiguranika, hrvatskim građanima omoguće kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge.

ZAGREB, 8. srpnja 2016. – U prostorima Hrvatske udruge poslodavaca održana je Završna konferencija projekta "Paritetnim fondom do jačanja socijalnog dijaloga u sektoru graditeljstva – SOGRADI". Opći cilj projekta SOGRADI bila je priprema podloge za donošenje odluke o osnivanju paritetnog fonda u sektoru graditeljstva Republike Hrvatske.

Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte u programu 2007.-2013., Jačanje socijalnog dijaloga – Faza II, broj poziva: HR.5.1.03. U projektu SOGRADI projektni su partneri Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga poslodavaca graditeljstva (HUP-UPG), Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) i Stowarzyszenie B-4 (Udruga B4). U sklopu projekta održano je pet regionalnih radionica (u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci, Osijeku i Splitu) kojima se promicala ideja o osnivanju paritetnog fonda te povećanju produktivnosti i konkurentnosti hrvatske industrije graditeljstva.

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

Analizu poslovanja hrvatskog ICT sektora u 2015. koju je izradila tvrtka Bisnode prezentirali su Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i nacionalni koordinator inicijative „eSkills for Jobs“ te Branimir Kovačić, viši financijski analitičar, Bisnode d.o.o.

HUP-Udruga ljekarnika oštro se protivi izmjenama Pravilnika o uvjetima za određivanje područja na kojem će se osnivati ljekarne, Republika Hrvatska ima uređen ljekarnički sustav i uređenu mrežu ljekarni. Prema sada važećem Pravilniku o uvjetima za određivanje područja na kojem će se osnivati ljekarne propisani su uvjeti za određivanje područja na kojem će se osnivati ljekarne.

Turizam i turistička naselja već su prepoznata i uvrštena u važećem Pravilniku, a uzimajući u obzir da je turizam osjetljiva gospodarska grana, stava je HUP-Udruge ljekarnika kako je broj noćenja kao kriterij za otvaranje ljekarne vrlo promjenjiv te zbog svog sezonskog karaktera neprihvatljiv.

Ljekarničke usluge pružaju visoko kvalificirani zdravstveni stručnjaci – magistri farmacije koji nastoje dati podršku svakom pojedinom pacijentu i sustavu zdravstva, stoga predlažemo da se u cilju poboljšanja ljekarničke skrbi na turističkim područjima ljekarnama dozvoli da same utvrde kakvo je radno vrijeme potrebno u turističkim mjestima za vrijeme turističke sezone. Boljim ekipiranjem ljekarni sadržajima, novim uslugama ljekarničke skrbi, boljom ekipiranošću stručnim kadrovima i njihovom boljom educiranošću i općenito uvažavanjem značaja ljekarničke skrbi i pravednim vrednovanjem ljekarničkih usluga postići će se bolji rezultati i osigurati bolja dostupnost pacijentima nego otvaranjem novih ljekarni. HUP-Udruga ljekarnika izražava oštro protivljenje donošenju ovakvog prijedloga Pravilnika koji bi doveo do urušavanja ljekarničke mreže te traži povlačenje iz procedure.