14.08.2026.
Posebno je značajna situacija u Francuskoj, uvjerljivo najvećem proizvođaču nuklearne električne energije u EU, na koju otpada gotovo 60 posto ukupne nuklearne proizvodnje Unije. Zbog toplinskog vala proizvodnja bi mogla biti ograničena za do 9,4 GW na devet reaktora, odnosno oko 15 posto ukupnog francuskog nuklearnog kapaciteta. Razlog su visoke temperature rijeka i okolišna ograničenja njihova dodatnog zagrijavanja. U kombinaciji sa slabijom proizvodnjom iz vjetra i povećanom potražnjom, to je pridonijelo rastu veleprodajnih cijena električne energije u Francuskoj i Njemačkoj.
Slična situacija, iako u manjem opsegu, zabilježena je i u Nuklearnoj elektrani Krško, važnoj za hrvatsku opskrbu električnom energijom. Zbog visokih temperatura i niskog protoka Save elektrana je početkom kolovoza kontrolirano smanjila snagu na 80 posto kako bi ostala unutar propisanih okolišnih ograničenja. HEP ima 50-postotni vlasnički udio u elektrani i pravo na polovicu njezine neto proizvodnje.
Pritisak visokih temperatura i niskih vodostaja vidljiv je i drugdje u Europi. Mađarski Paks početkom kolovoza radio je sa znatno smanjenim kapacitetom, dok su u Rumunjskoj zbog rekordno niskog vodostaja Dunava oba reaktora elektrane Cernavodă trenutačno izvan pogona.
To ne znači da je europska sigurnost opskrbe neposredno ugrožena. Prekogranične veze i funkcioniranje jedinstvenog tržišta omogućuju nadomještanje dijela proizvodnje između država. Aktualni događaji ipak jasno pokazuju koliko su za otpornost elektroenergetskog sustava važni dovoljni i raznoliki proizvodni kapaciteti, snažna mreža i interkonekcije, skladištenje energije te fleksibilnost proizvodnje i potrošnje.
Za energetske kompanije i industrijske potrošače riječ je istodobno o pitanju sigurnosti opskrbe i konkurentnosti. Elektrifikacija gospodarstva povećava potrebu za pouzdanom i cjenovno konkurentnom električnom energijom, dok ekstremni vremenski uvjeti mogu istodobno utjecati na proizvodnju, potražnju i tržišne cijene.
Ovogodišnja iskustva zato treba promatrati šire od pitanja pojedine tehnologije. Otporniji elektroenergetski sustav zahtijeva ulaganja u proizvodne kapacitete, mrežu, skladištenje i fleksibilnost te regulatorni okvir koji takva ulaganja omogućuje dovoljno brzo. Upravo će ta pitanja sve snažnije određivati sigurnost opskrbe i konkurentnost hrvatskog gospodarstva.