19.10.2026.
Strateške infrastrukturne investicije moraju
poticati razvoj domaćeg gospodarstva, očuvanje radnih mjesta i konkurentnost,
uz ravnopravne tržišne uvjete i zaštitu europskih gospodarskih interesa,
poručili su iz HUP-a.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila je na
potrebu osiguravanja ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja u javnoj nabavi i
većih gospodarskih koristi od strateških infrastrukturnih ulaganja za Hrvatsku.
Predstavnici HUP-a sudjelovali su na konferenciji „Urbanizam i infrastrukturni
projekti“, održanoj u Osijeku u organizaciji Construction.hr, koja je okupila
predstavnike građevinskog sektora, investitore, urbaniste, projektante te
predstavnike javne uprave i institucija. Na konferenciji su sudjelovali Hrvoje
Stojić, glavni ekonomist HUP-a, Mirko Habijanec, predsjednik
HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, Zoran Škorić, predsjednik Uprave
Osijek-Koteksa, Daniel Stepinac, direktor Strabaga d.o.o., te Hrvoje
Patekar, član Uprave Kamgrada.
Prema makroekonomskoj analizi HUP-a, kod
infrastrukturnog projekta vrijednog 100 milijuna eura, domaćom izvedbom u
Hrvatskoj ostaje 66,2 milijuna eura. Ako projekt izvodi strani izvođač uz
angažman domaćih podizvođača, u Hrvatskoj ostaje 46 milijuna eura, a ukupni
multiplikativni učinak na gospodarstvo pritom je, prema analizi HUP-a, manji za
gotovo 87 milijuna eura.
Hrvatska godišnje kroz sustav javne nabave provede
poslove vrijedne oko 7,5 milijardi eura, odnosno približno 12 posto BDP-a, te HUP
ističe da je važno javne investicije usmjeravati tako da, uz poštovanje pravila
javne nabave i tržišnog natjecanja, stvaraju što veću dodanu vrijednost za
domaća poduzeća, radnike i gospodarstvo Europske unije.
U HUP-u su posebno upozorili na konkurenciju
izvođača iz trećih zemalja koje nisu potpisnice Sporazuma Svjetske trgovinske
organizacije o javnoj nabavi (GPA), primjerice Kinu, Tursku i Indiju. Prema
podacima HUP-a, u prvih osam mjeseci prošle godine takve su tvrtke bile
najpovoljniji ponuditelji na hrvatskim natječajima za infrastrukturne projekte
pojedinačne procijenjene vrijednosti veće od 100 milijuna eura, odnosno ukupne
vrijednosti 1,8 milijardi eura, te su s njima sklopljeni ugovori u vrijednosti
840 milijuna eura.
HUP upozorava da državne subvencije, razlike u
troškovima rada i radnim standardima te nejednaki tržišni uvjeti stavljaju
hrvatske i europske građevinske tvrtke u nepovoljniji položaj. Posljedice nisu
samo gubitak pojedinih poslova, naveli su u HUP-, te naglasili kako dugoročno
slabe domaći izvođački kapaciteti, ugrožena su radna mjesta i otežano je
stjecanje referenci potrebnih za buduće velike projekte.
HUP ističe i problem neravnomjerne dinamike
raspisivanja natječaja, nakon duljih razdoblja bez novih projekata, kao i
nedovoljno pripremljene natječajne dokumentacije koja može dovesti do dodatnih
troškova. U Udruzi poslodavaca pozivaju na dosljednu kontrolu uvjeta rada kod
svih izvođača, uključujući isplatu plaća u skladu s primjenjivim kolektivnim
ugovorom za graditeljstvo, radno vrijeme i zaštitu na radu. Naglasili su kako nadzor
od strane države, te jednaka pravila moraju vrijediti za sve sudionike na tržištu.
„Strateške infrastrukturne investicije moraju biti pokretač razvoja domaćeg
gospodarstva, očuvanja radnih mjesta i jačanja konkurentnosti hrvatskih i
europskih tvrtki. Nužno je osigurati ravnopravne tržišne uvjete i dosljednu
primjenu načela reciprociteta kako javna sredstva ne bi odlazila izvan Hrvatske
i Europske unije bez odgovarajućih koristi za naše gospodarstvo“, naglasio
je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Zaključno su poručili da kriteriji javne nabave, uz
potpuno poštovanje važećih pravila i tržišnog natjecanja, trebaju voditi računa
o ukupnim gospodarskim učincima ulaganja, te je neophodan kontinuirani dijalog javnih naručitelja i poslodavaca
graditeljstva kao socijalnih partnera. Cilj je zaštititi javni interes, održati
konkurentnost građevinskog sektora i osigurati da infrastrukturni projekti
dugoročno pridonose hrvatskom gospodarstvu.
Stoga HUP predlaže pet alata: dosljednu primjenu
postojećeg regulatornog okvira, uvođenje načela reciprociteta u pristupu
tržištu, primjenu korektivnih faktora u ocjenjivanju ponuda, povezivanje
korištenja EU sredstava s EU izvođačima te transparentno izvještavanje svih
dionika.