27.10.2026.
Na
edukaciji „Novosti
u zakonodavnom okviru javne nabave i pristup subjekata iz trećih zemalja
tržištu javne nabave EU“
predstavljene su aktualne izmjene propisa o javnoj nabavi te njihov utjecaj na
naručitelje i gospodarske subjekte. Posebna pozornost posvećena je pitanju
pristupa ponuditelja iz trećih zemalja europskom tržištu javne nabave, koje je
od posebne važnosti za građevinski sektor i velike infrastrukturne projekte.
Analize upozoravaju na znatne razlike
u troškovima rada u građevinarstvu između država članica EU-a i pojedinih
trećih zemalja. Takve razlike mogu utjecati na konkurentnost ponuda, ali i
na dugoročne gospodarske učinke javnih investicija. Pritom cilj nije zatvaranje
europskog tržišta, nego uspostava poštenih i ravnopravnih uvjeta tržišnog
natjecanja.
Europski pravni okvir već omogućuje razlikovanje
ponuditelja prema njihovu pravu pristupa tržištu javne nabave. Presudom u
predmetu Kolin (C-652/22) Sud Europske unije potvrdio je da gospodarski
subjekti iz trećih zemalja koje nisu obuhvaćene odgovarajućim međunarodnim
sporazumima nemaju zajamčeno pravo na jednak tretman kao ponuditelji iz EU-a.
Hrvatski Pravilnik o dokumentaciji o nabavi iz 2026. dodatno uređuje mogućnosti
naručitelja da u dokumentaciji o nabavi definiraju pristup takvih subjekata i
uvjete njihova sudjelovanja.
Važan instrument zaštite reciprociteta predstavlja i Uredba
EU-a o instrumentu za međunarodnu nabavu (IMN), koja omogućuje ograničavanje
pristupa tržištu javne nabave u odnosu na države koje europskim poduzećima ne
osiguravaju usporedive mogućnosti. Europska komisija već je primijenila takve
mjere u području nabave medicinskih uređaja iz Kine. Dodatni mehanizam
predstavlja Uredba o stranim subvencijama, usmjerena na sprječavanje
narušavanja tržišnog natjecanja zbog financijskih potpora iz trećih zemalja.
Novi europski zakonodavni prijedlog o javnoj nabavi,
predstavljen 9. rujna 2026., otvara mogućnost sustavnijeg pristupa europskim
preferencijama. Predviđa pojednostavljenje postupaka, snažniju digitalizaciju,
veću važnost kvalitete u ocjenjivanju ponuda te jasnija pravila za sudjelovanje
ponuditelja iz trećih zemalja. Posebno se ističe koncept Buy European, kojim se
nastoji osnažiti europska industrija i strateška autonomija Unije. Riječ je o
prijedlogu koji tek treba proći zakonodavni postupak, a ne o pravilima koja su
već na snazi.
Za Hrvatsku je iznimno važno pravodobno koristiti postojeće
pravne instrumente, osigurati dosljednu primjenu pravila i aktivno sudjelovati
u oblikovanju budućeg europskog zakonodavstva. Otvorenost europskog
tržišta javne nabave mora biti praćena reciprocitetom, jednakim uvjetima
poslovanja i zaštitom strateških gospodarskih interesa.
Javna nabava nije samo postupak odabira najpovoljnije
ponude, nego i snažan instrument gospodarske politike. Način na koji se troše
javna sredstva izravno utječe na domaću proizvodnju, radna mjesta, razvoj
industrije i dugoročnu konkurentnost hrvatskog i europskog gospodarstva. Zato
otvorenost tržišta mora pratiti stvarni reciprocitet, a kriteriji odabira
trebaju uvažavati kvalitetu, održivost i ukupnu gospodarsku vrijednost javnih
ulaganja.