Socijalni sustav pod pritiskom: sve veća potražnja za uslugama i kronični manjak radne snage

Sudionici su istaknuli kako sektor bilježi kontinuirani rast potražnje za uslugama, potaknut negativnim demografskim trendovima i starenjem stanovništva, dok ga istodobno opterećuju kronični nedostatak radne snage, administrativni zahtjevi i financijski pritisci.

Neka od ključnih pitanja su kako obrazovati i zadržati zdravstvene djelatnike, zatim postoji li potreba za novim obrazovnim programima te je li uvoz radne snage tek privremeno ili dugoročno rješenje.

„Način na koji kao društvo promatramo dugotrajnu skrb odredit će našu budućnost, jer dugotrajna skrb nije samo pitanje institucija i infrastrukture, već i pitanje uključenosti, dostojanstva i međugeneracijske solidarnosti, posebice u trenutku kad smo suočeni s kroničnim nedostatakom kadra u sustavu, koji je najočitiji u ruralnim sredinama i na otocima“, izjavila je Maša Smokrović, predsjednica HUP-Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije  socijalne skrbi.

Uvodnim govorima sudionicima konferencije su se obratili i predstavnici ključnih institucija Ivica Lukanović, župan Primorsko-goranske županije, Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, te Draženka Zadro, voditeljica Službe za preventivnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva.

„Skrb za starije osobe u Primorsko-goranskoj županiji u jednom dijelu je dobra i dosta napredna, međutim, kapacitetima je nedostatna. To je veliki izazov ovog trenutka, ali i dugoročno s obzirom na to u kakvom se stanju kao društvo nalazimo, stoga je nužno uložiti velike napore u rješavanje ovog pitanja jer će se stvarati nove potrebe na tom planu", naveo je župan Ivica Lukanović ističući da je Županija pokrenula veliki investicijski ciklus vrijedan više od 40 milijuna eura kojim će se osigurati 500 novih mjesta u domovima diljem regije – od Kostrene i Opatije, preko Cresa, pa sve do Gorskog kotara. Paralelno s tim, naglasio je kako je jedan od ključnih zadataka i jačanje usluga izvan institucionalne skrbi.

Konferencija je bila usmjerena na predstavljanje konkretnih prijedloga za povećanje atraktivnosti sektora i stabilizaciju radne snage, uz otvaranje teme digitalizacije i primjene umjetne inteligencije kao podrške radu zaposlenika.

„Dugotrajna skrb nije samo socijalna usluga, nego važan dio sustava skrbi o zdravlju i dostojanstvu ljudi, u kojem medicinske sestre imaju nezamjenjivu stručnu, organizacijsku i ljudsku ulogu. One su često prva osoba uz korisnika, prepoznaju promjene u njegovu zdravstvenom stanju, koordiniraju skrb i svojim znanjem povezuju zdravstveni i socijalni sustav. Zato je ključno da se ovaj sektor učini bolje organiziranim i privlačnijim mladima koji u radu s osobama starije životne dobi mogu pronaći odgovoran, smislen i društveno iznimno vrijedan profesionalni poziv“, naglasio je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.

Predstavljeni su i prijedlozi za unaprjeđenje radnih uvjeta, stabilizaciju radne snage te bolje usklađivanje cijena usluga s realnim troškovima rada, kao i potreba jačeg povezivanja zdravstvene i socijalne skrbi.

„Republika Hrvatska, kao i Europska unija, suočava se s ubrzanim starenjem stanovništva, što dovodi do sve veće potrebe i potražnje za uslugama dugotrajne skrbi. U cilju uspostave integrirane dugotrajne skrbi donesen je Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi u Republici Hrvatskoj do 2030. Primarni cilj je pružiti osobi u potrebi dostupnu uslugu dugotrajne skrbi uz odgovarajuću podršku i razvoj usluga u zajednici što će u konačnici omogućiti njihov dulji ostanak u svom domu te podizanje kvalitete života“, poručila je Draženka Zadro, voditeljica Službe za preventivnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva.

„Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike snažno je usmjereno na provedbu Operativnog plana razvoja integrirane dugotrajne skrbi u Republici Hrvatskoj od 2025. do 2030. u suradnji s Ministarstvom zdravstva s ciljem uspostave integriranog i koordiniranog sustava usmjerenog na korisnika. Povezivanjem sustava zdravstva i sustava socijalne skrbi te razvojem individualiziranog, pravodobnog i učinkovitog pristupa uslugama unutar tih sustava stvaraju se nužni preduvjeti za unaprjeđenje skrbi i kvalitete života korisnika dugotrajne skrbi. Izgradnja centara za starije u 18 županija, provedba programa „Zaželi“, provedba pilot projekta „Odmor od skrbi“ kao i širenje usluge osobne asistencije i ostalih socijalnih usluga predstavljaju ključne iskorake u razvoju i unaprjeđenju dostupnih i kvalitetnih usluga u zajednici. Provedbom mjera i aktivnosti Operativnog plana razvoja integrirane dugotrajne skrbi u Republici Hrvatskoj od 2025. do 2030. uspostavlja se održiv, dostupan i kvalitetan sustav dugotrajne skrbi usmjeren na stvarne potrebe korisnika i suvremene demografske izazove“, istaknula je Lejla Osmančević Katkić, načelnica Sektora za podršku ustanovama socijalne skrbi unutar Uprave za socijalnu politiku.

Zaključno, sudionici su se složili kako je za dugoročnu održivost sustava nužno jačanje integracije zdravstvene i dugotrajne skrbi, smanjenje administrativnog opterećenja te sustavno ulaganje u kadrove, atraktivnost ovog sektora u odabiru zanimanja i digitalna rješenja. Naglašena je i potreba razvoja novih modela skrbi u zajednici te ravnomjernije dostupnosti usluga na cijelom teritoriju Hrvatske.