HUP: Bez sustavnog planiranja nema rješenja za manjak kadra u sektoru dugotrajne skrbi

Prema izvješćima Europske komisije o starenju i primjerenosti mirovina za 2024., negativni demografski trendovi predviđaju da će se do 2070. godine broj stanovnika smanjiti za 22 %, no životni vijek će porasti za više od šest godina. Jedna od najizraženijih posljedica ovih trendova jest rastuća potreba za dugotrajnom skrbi koja mora starijim i nemoćnim osobama osigurati dostojanstven život, bilo kroz institucionalnu skrb, bilo kroz usluge u zajednici i podršku obiteljima. U HUP-u su naglasili da se suočavamo s nedostatnim kapacitetima, neravnomjernom dostupnošću usluga, problemima financijske dostupnosti te kroničnim manjkom stručnog kadra.

„Mladi ljudi sve češće odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim prilikama, a među njima je i značajan broj zdravstvenih djelatnika. To naš sustav stavlja pred dvostruki izazov – rastuće potrebe za socijalnom i zdravstvenom skrbi uz istodobno smanjenje raspoloživih kadrova. Rješavanje ovih izazova je zajednički zadatak države, lokalnih zajednica, obrazovnog sustava, zdravstvenih i socijalnih ustanova te civilnog društva, a HUP želi biti partner koji će pomoći stvoriti sustav koji će starijim osobama osigurati dostojanstven život“, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Neka od ključnih pitanja su kako obrazovati i zadržati zdravstvene djelatnike, kako ih adekvatno nagraditi, postoji li potreba za novim obrazovnim programima te je li uvoz radne snage tek privremeno ili dugoročno rješenje.

Maša Smokrović, predsjednica HUP-Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi ukazala je da postoje ozbiljni izazovi u organizaciji i dostupnosti zdravstvene i socijalne skrbi: najveća koncentracija nalazi se u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj, dok su otoci i ruralna područja, osobito u istočnom dijelu zemlje, suočeni s kroničnim nedostatkom liječnika i medicinskih sestara, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Razlozi za odlazak zdravstvenih djelatnika iz tih krajeva su višestruki; od manjka slobodnog vremena, nedostatne profesionalne podrške, do ograničenih mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja za njihove obitelji, naglasila je Smokrović.

“Vlada je poduzela određene mjere, ali ono što i sami stručnjaci naglašavaju jest da i dalje nedostaje sustavni pristup planiranju ljudskih resursa. Taj je izazov jednako važan za zdravstvenu, kao i za socijalnu skrb. Dugotrajna skrb nije samo pitanje institucija i infrastrukture, već i pitanje uključenosti, dostojanstva i međugeneracijske solidarnosti, stoga je važno da Udruga preuzme aktivnu ulogu u povezivanju struke, zagovaranju ravnomjernije dostupnosti usluga, podršci djelatnicima na terenu i suradnji s donositeljima odluka te postanemo most između prakse i politike”.

Sudionicima konferencije se obratila i Margareta Mađerić, državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike: „Skrb o starijim osobama jedno je od ključnih područja socijalne, ali i zdravstvene politike za što su potrebna sveobuhvatna i održiva rješenja s ciljem dugoročnog razvoja. Osobita se pozornost posvećuje širenju mreže izvaninstitucijskih usluga radi što duljeg nastavka življenja starijih osoba u vlastitoj lokalnoj zajednici i aktivnog sudjelovanja u životu zajednice, ali i dostatnih smještajnih kapaciteta za starije osobe čije zdravstveno stanje zahtjeva intenzivniju podršku. S tim ciljem u tijeku je izgradnja i opremanje 18 centara za starije osobe ukupne vrijednosti oko 160 milijuna eura. Centri za starije bit će primjer povezivanja sustava socijalne skrbi i zdravstvene skrbi što predstavlja najbolji model osiguranja kvalitetnih i potrebnih usluga u području dugotrajne skrbi za naše starije građane“.

Podsjetila je da je u svibnju ove godine donesen Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi od 2025. do 2030. godine u Republici Hrvatskoj. Državna tajnica je ukazala da plan predstavlja strateški okvir koji definira smjer u kojem želimo ići u području dugotrajne skrbi: od jačanja kapaciteta u zajednici, preko razvoja novih oblika usluga i inovativnih modela skrbi, do bolje koordinacije među institucijama, kao i utvrđivanja potreba i modela razvoja radne snage.

Na panel raspravi sudionici su raspravljali o sličnostima i razlikama između Hrvatske i Slovenije. Iako obje zemlje bilježe „odljev skrbi“, stručnjaci su se složili kako obje zemlje imaju potencijal privući zdravstvene radnike i njegovatelje iz drugih država, što otvara prilike za održiviju i pravedniju budućnost sustava dugotrajne skrbi u regiji. Organizatori konferencije su nadležnim institucijama prezentirali sljedeće preporuke:

• Nužno osigurati jači partnerski odnos javnog i privatnog sektora u interesu korisnika usluga socijalne skrbi.
• Jednaka dostupnost javne i privatne skrbi kroz slobodan odabir sistemom vauchera/uputnice.

·       Formalizirati obrazovanje njegovatelja kroz uvođenje trogodišnjeg školovanja (srednjoškolski program), čime bi se zanimanje dobilo jasnu profesionalnu strukturu i status.

• Uspostava mehanizama za unaprjeđenje i kontrolu kvalitete usluga te sustavno ocjenjivanje kvalitete.
• Pri definiranju kapaciteta uzeti u obzir svu raspoloživu infrastrukturu, u cilju racionalizacije usluge.
• Sadašnji sustav financiranja domova stvara velike nejednakosti između korisnika smještenih u decentralizirane domove i onih koji su smješteni u privatne domove. U osobito su nepovoljnom položaju osobe kojima je potreban hitan smještaj.
• Transparentno propisivati korisnike socijalne skrbi, ali i pružatelje usluga socijalne skrbi, uz primjenu imovinskog kriterija stvoriti uvjete za povećanje socijalnih naknada, pravedniju raspodjelu i njihovu učinkovitiju dostupnost za najpotrebitije.
• Uvođenje porezne olakšice za obitelji koje plaćaju smještaj potrebitima.
• Predlažemo da se doplatak za pomoć i njegu koji se priznaje osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama te joj je potrebna pomoć i njega druge osobe, u slučaju organiziranog smještaja ne gasi, već se usmjeri u instituciju za potrebe korisnika.

·       Povećati atraktivnost zapošljavanja zdravstvenog kadra u sustavu socijalne skrbi kroz zajedničke mjere poslodavaca i resornog ministarstva koje uključuju konkurentne uvjete rada, mogućnosti stručnog usavršavanja i jasne razvojne perspektive.

Konferencija „Tko će skrbiti za naše starije?“ organizirana je u okviru Poslovne akademije Hrvatske udruge poslodavaca (HUPPA) koju HUP uvodi u sklopu projekta HUP Connect: Socijalno partnerstvo za budućnost poslovanja, financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus.