25.02.2026.
Sud
Europske unije nedavno je odbio tužbu proizvođača lijekova protiv uvođenja
sustava proširene odgovornosti proizvođača (EPR) u okviru Direktive o
pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, i to iz proceduralnih razloga -
Sud smatra da proizvođači generičkih lijekova nisu izravno i pojedinačno
pogođenim ovom Direktivom te da stoga nemaju izravnu sudsku mogućnost njenog
osporavanja, iako je njezin utjecaj na proizvodnju i opskrbu generičkim
lijekovima diljem Europe stvaran i značajan.
Sud
pritom nije odlučivao o suštini spora, odnosno o tome je li predloženi EPR
sustav u skladu s pravom Europske unije i načelima proporcionalnosti te
ugrožava li sigurnu opskrbu lijekovima i dostupnost pristupačne zdravstvene
skrbi. U svojoj odluci Sud je potvrdio da je dostavljena dokumentacija koja
upućuje na to da bi troškovi povezani s osporavanim EPR-om mogli narušiti
poslovanje proizvođača generičkih lijekova i time ugroziti sigurnost opskrbe.
Nove nacionalne analize dodatno potvrđuju razmjere mogućeg rizika – u
Nizozemskoj bi, prema procjenama, cijene pojedinih ključnih antibiotika mogle
porasti i do 220 %, a terapije prve linije za dijabetes i do 900 %.
Proizvođači
lijekova prije godinu dana su pokrenuli postupak pred Sudom Europske unije, uz
podršku svoje krovne udruge Medicines for Europe, s ciljem preispitivanja
zakonitosti i proporcionalnosti predloženog modela financiranja četvrtog
stupnja pročišćavanja
komunalnih otpadnih voda, u smislu
pravilne i točne raspodjele odgovornosti i troška. Važno je napomenuti
da se ovdje radi o uklanjanju farmaceutskih ostataka koji nastaju kao
rezultat liječenja pacijenata te izlučivanjem
lijekova iz organizma i nisu povezani s reguliranim procesima proizvodnje i
pročišćavanjem efluenata.
Prema
važećoj Direktivi proizvođači generičkih lijekova trebali bi snositi
nerazmjernu većinu troškova uklanjanja ostataka iz komunalnih otpadnih voda,
iako oni, osim iz farmaceutske i kozmetičke industrije, potječu i iz drugih
industrijskih i poljoprivrednih izvora (npr. pesticidi, deterdženti itd.).
Sustav EPR-a, koji je osmišljen kako bi poticao razvoj ekološki prihvatljivijih
proizvoda, zanemaruje specifičnu narav lijekova - izmjena njihove recepture i sastava iznimno
je složena, dugotrajna i često neizvediva bez rizika za učinkovitost i
sigurnost terapije potrebne pacijentu.
Unatoč
tome što generički lijekovi čine oko 19 % ukupne vrijednosti tržišta lijekova u
Europskoj uniji, procjenjuje se da bi sektor generičkih lijekova snosio
približno 60 % ukupnih troškova sustava četvrtog stupnja pročišćavanja
komunalnih otpadnih voda. Takva neproporcionalna raspodjela, upozoravaju
proizvođači, dovodi u pitanje održivost poslovanja te radnih mjesta i može
rezultirati povlačenjem pojedinih lijekova s tržišta. Simulacije pokazuju da bi
značajan dio portfelja generičkih proizvođača mogao postati financijski
neodrživ, osobito u terapijskim područjima poput kardiovaskularnih bolesti,
onkologije, bakterijskih infekcija, dijabetesa, mentalnog zdravlja, upalnih
bolesti crijeva i epilepsije.
Ako
se Direktiva primijeni bez izmjena, mogla bi učiniti proizvodnju mnogih
kritičnih lijekova ekonomski neodrživom. Takav scenarij mogao bi izravno
utjecati na pacijente u Hrvatskoj te ostalim državama članicama Europske unije,
smanjujući dostupnost pristupačnih terapija te povećavajući rizik od nestašica
lijekova.
Stoga
podršku inicijativi Medicines for Europe daje i HUP-Udruga proizvođača
lijekova. Predsjednica HUP-UPL-a Ana Gongola ističe:
„Snažno
podržavamo proizvođače lijekova u nastojanjima za osiguranje održive opskrbe
pacijenata lijekovima putem ispravnog izračuna opterećenja proizvođača
troškovima vezano uz europsku Direktivu o pročišćavanju komunalnih otpadnih
voda. Ovakva Direktiva, uz nove i iznimno visoke troškove koje nameće,
neravnomjerno opterećuje najviše upravo proizvođače generičkih lijekova. Model
koji Direktiva zagovara posebno pogađa generički sektor zbog toga što su ovi
proizvodi visokog volumena, a niskih cijena, pri čemu je cijena strogo
administrativno određena i ne prati rast ulaznih troškova. U takvim okolnostima
postoji ozbiljan rizik da će proizvodnja pojedinih lijekova postati
ekonomski neodrživa, što može dovesti do povlačenja proizvoda s tržišta.
To bi dodatno pogoršalo već postojeće izazove u dostupnosti lijekova u
Hrvatskoj, osobito u ključnim terapijskim područjima koja se u najvećoj mjeri
oslanjaju na generičku industriju. Domaći zdravstveni sustav, karakterističan
po niskim cijenama i snažno reguliranim maržama, posebno je ranjiv na ovakav
porast troškova, a Direktiva bi mogla dodatno ugroziti opskrbu kritičnim
lijekovima za pacijente u Hrvatskoj“.
„Nužno
je poduzeti sve korake kako bismo očuvali i osnažili farmaceutsku proizvodnju
na vlastitom tlu, blizu pacijenata, posebice imajući na umu trenutne
geopolitičke tenzije koje dodatno ugrožavaju sigurnost globalnih opskrbnih
lanaca“, zaključila je Ana Gongola.
Bilješke
za urednike:
Cijene generičkih lijekova koji se
izdaju na recept strogo su regulirane, a ne formiraju se na tržišnim principima
ponude i potražnje. Te cijene određuje država i kontinuirano ih snižava. Stoga
ne postoji mogućnost ugrađivanja rastućih troškova poslovanja u cijenu
generičkog lijeka pa tako ni troška implementacije Direktive. Porast
troška proizvodnje ponekad daleko premašuje cijenu lijekova na tržištu, što
ugrožava održivost proizvodnje dijela lijekova te znatno otežava daljnja
ulaganja farmaceutske industrije, zbog čega raste stopa povlačenja (kritičnih)
lijekova.
Dok su cijene robe široke potrošnje u
posljednjih 10 godina porasle za 30%, prosječne cijene ključnih generičkih
lijekova na recept pale su istovremeno za gotovo 8%. Nedostatak fleksibilnosti
cijena zajedno sa sve većim regulatornim i ekološkim zahtjevima utječe na
ekonomsku održivost ključnih generičkih lijekova, prisiljavajući dobavljače da
povlače lijekove s tržišta i/ili ograničavajući ulaganja u izgradnju
proizvodnih kapaciteta.
HUP - Udruga proizvođača lijekova (HUP -
UPL) predstavlja hrvatsku farmaceutsku
industriju koja pokriva gotovo 100 % hrvatskog tržišta generičkim lijekovima, a
sve domaće kompanije koje imaju proizvodnju na tlu RH generičkog su profila. S
pozicije strateške industrije, koja je dio EU i nacionalne kritične
infrastrukture, domaća farmaceutska industrija jedan je od najvažnijih faktora
u osiguravanju funkcioniranja hrvatskog zdravstvenog sustava te opskrbe
pacijenata lijekovima. Hrvatska farmaceutska industrija isporučuje generičke
lijekove hrvatskom zdravstvenom sustavu i pacijentima te generički lijekovi
čine 68 % svih lijekova izdanih na recept, a zauzimaju samo 8 % udjela u
budžetu hrvatskog zdravstvenog sustava. Članice HUP – UPL u zadnjih 12 mjeseci
su za hrvatske građane osigurale 94 milijuna kutija lijekova po prosječnoj
cijeni od nešto više od 4 eura po pakiranju generičkog lijeka na recept.
Snažna domaća farmaceutska industrija jamac
je kontinuirane opskrbe lijekovima i u izvanrednim uvjetima poput pandemije i
ratnih zbivanja, a generički i bioslični lijekovi čine temelj zdravstvenih
sustava diljem Europe jednako kao i u Hrvatskoj.