Makroekonomski dijalog s EUROPSKIM socijalnim partnerima

Dok je Europska unija postupno izašla iz krize COVID-19 i doživjela solidan rast, rat u Ukrajini predstavlja novi gospodarski šok. On se materijalizira u porastu inflacije uzrokovanom rastućim cijenama energije, što opterećuje gospodarski oporavak. U tom kontekstu, intenzivan dijalog između svih gospodarskih aktera je presudan kako bismo kalibrirali odgovore ekonomske politike kako bismo zaštitili najugroženije skupine, kako to traže socijalni partneri, i smanjili energetsku ovisnost. U ovom teškom razdoblju odgovornost Europske unije je i podrška ukrajinskim izbjeglicama koje su bile prisiljene napustiti svoju zemlju. EU je već dao učinkovit odgovor i nastavit će s naporima za integraciju ukrajinskih izbjeglica u europsko tržište rada. Bliska suradnja sa socijalnim partnerima bit će ključna za provedbu odgovarajućih politika podrške, posebno u područjima obuke i učenja jezika, rekao je Bruno Le Maire, francuski ministar gospodarstva, financija i industrijskog i digitalnog suvereniteta.

Ruska vojna agresija na Ukrajinu ima strašne humanitarne posljedice. Ljudske žrtve rastu iz dana u dan, a više od 6,3 milijuna ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u potrazi za sigurnošću. Ova agresija također teško pogađa gospodarstvo EU. Vidimo kako rastuće cijene energije potiču inflaciju i poremećaje u lancima opskrbe. Ipak, gospodarstvo EU-a bi ove i sljedeće godine trebalo zabilježiti nastavak rasta, što pokazuje našu gospodarsku otpornost. Tržišta rada EU-a započela su godinu na solidnim temeljima, s povijesno niskom nezaposlenošću i milijunima novih radnih mjesta.  Svi ovi čimbenici ilustriraju otpornost gospodarstva EU-a, unatoč neizvjesnosti i visokim negativnim rizicima. To je dodatni razlog da EU zadrži tijek reformi i ulaganja, naglasio je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije.

Danas smo imali vrlo plodnu razmjenu mišljenja o čitavom nizu pitanja u okviru makroekonomskog dijaloga. Kontekst rata u Ukrajini i strašne humanitarne krize predstavljaju alarmantnu pozadinu, ali je ojačao našu zajedničku volju za pomoć Ukrajini. Moramo nastaviti provoditi politike koje čuvaju gospodarski rast. U ovom trenutku također postoji posebna potreba da se olakša dolazak ukrajinskih izbjeglica i da se osigura da su u potpunosti spremni i za prilagodbu našim gospodarstvima i za uspješnu tranziciju u njih, bez obzira na vrijeme koje je za to potrebno, zaključio je Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine.

Potrebne su hitne mjere kako bi se radnici zaštitili od krize povećanja životnih troškova, kako bi se zaštitila radna mjesta i poduzeća od posljedica ruske invazije na Ukrajinu i sankcija koje su uslijedile, te kako bi se izbjeglice integrirale u rad i život u EU. ETUC odbija pozive na umjerenost plaća. Radnici su trpjeli umjerene plaće više od desetljeća i ne mogu stajati prekriženih ruku dok inflacija smanjuje životni standard, a profit doseže neviđenu razinu. Nakon rata u Ukrajini, države članice morat će ulagati kako bi ubrzale energetsku tranziciju, ojačale socijalnu zaštitu i poduzele mjere kako bi pomogle ljudima da se nose s rastućom inflacijom, posebno u područjima energije i hrane. U tu svrhu, ETUC traži od EU-a da refinancira SURE proširenjem njegovog djelokruga. ETUC poziva na proširenje klauzule o derogaciji Pakta o stabilnosti i rastu i traži od Europske komisije da brzo predstavi prijedloge za reformu pravila ekonomske politike EU-a. Više nego ikad, ta će pravila morati biti dovoljno fleksibilna da ojačaju otpornost Europe na ekonomske šokove. Poziva Europsku komisiju da brzo izađe s prijedlozima za reformu pravila ekonomske politike EU-a. Više nego ikad, ta će pravila morati biti dovoljno fleksibilna da ojačaju otpornost Europe na ekonomske šokove. i poziva Europsku komisiju da brzo izađe s prijedlozima za reformu pravila ekonomske politike EU-a. Više nego ikad, ta će pravila morati biti dovoljno fleksibilna da ojačaju otpornost Europe na ekonomske šokove, zaključio je Luca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindikata (ETUC)

Gospodarstvo EU, kao i veći dio globalnog gospodarstva, ulazi u tešku fazu. Rastuće globalne cijene energije, roba i hrane doprinose inflaciji u EU i vrše pritisak na poduzeća i kućanstva. Kao neto uvoznik energije, ne možemo pobjeći od činjenice da će rastuće svjetske cijene energije težiti nižem realnom dohotku u EU. U tom kontekstu, socijalni partneri moraju se odgovorno uključiti u kolektivno pregovaranje o plaćama i pomoći da se osigura da privremena povećanja cijena ne dovedu do viših inflacijskih očekivanja i, zauzvrat, do štetne spirale cijena i plaća, naglasio je Markus J. Beyrer, izvršni direktor BusinessEurope.

Prije nego što je europsko gospodarstvo moglo uistinu izaći iz pandemije COVID-19, moralo se nositi s ogromnim vanjskim šokovima koji su proizašli iz rata u Ukrajini, povezanih sankcija i uzastopnih valova virusa. Ni dodatna gotovina ni masivna povećanja plaća ne mogu nadoknaditi gubitak prosperiteta, niti se to može nadoknaditi dodatnim subvencijama. Svi kreatori ekonomske politike i socijalni partneri sada imaju zajedničku odgovornost izbjegavanja daljnje inflacije i pružanja potpore onim kućanstvima i malim i srednjim poduzećima koji su pod najvećim pritiskom i ne mogu izdržati porast cijena energije i drugih dobara, istaknula je Véronique Willems, glavna tajnica SMEuniteda.

Ruska agresija na Ukrajinu i rezultirajuća izbjeglička kriza prije svega su strašna ljudska tragedija koja je zahvatila cijeli svijet. Izbjeglička kriza predstavlja izazov za kreatore politike, posebice u EU. Potrebna je brza politička akcija za pružanje humanitarne pomoći i pripremu za dugoročnu integraciju izbjeglica, kako na nacionalnoj tako i na razini EU. Bitan sljedeći korak za sve države članice EU bit će provedba svih relevantnih mjera uz potporu naših socijalnih partnera. U svjetlu borbe za demokratske vrijednosti koja se odvija u Ukrajini, imamo obvezu da ih implementiramo, naglašeno je iz budućeg češkog predsjedništva (od srpnja do prosinca 2022.)

Nema sumnje da ruska invazija na Ukrajinu ima, i da će i dalje imati, štetan učinak na gospodarstva EU-a. Rastuće cijene energije dovele su do veće inflacije, što će pogoditi ugrožena kućanstva i poduzeća. Gospodarski rast ometaju mnoge neizvjesnosti, te će biti važno i dalje pomno pratiti europsko tržište rada. Makroekonomski dijalog s europskim socijalnim partnerima važan je alat za razvoj odgovarajućih političkih odgovora, posebno u pogledu načina na koji EU može najbolje podržati ukrajinske izbjeglice i olakšati njihov brzi ulazak na tržište rada Unije, istaknuli su predstavnici budućeg švedskog predsjedništva. (od siječnja do lipnja 2023.)

Sljedeći makroekonomski dijalog bit će organiziran pod češkim predsjedanjem.