08.09.2026.
Stručni dio edukacije održao je Tomislav Kiš iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), koji je predstavio aktualne promjene EUDR okvira, nove kategorije gospodarskih subjekata, pojednostavljenja uvedena krajem 2025. godine te stanje priprema za početak primjene Uredbe.
Jedna od važnijih promjena odnosi se upravo na jasnije razlikovanje položaja pojedinih tvrtki u lancu opskrbe. Uz gospodarske subjekte koji prvi stavljaju relevantnu robu ili proizvod na tržište, EUDR sada razlikuje i mikro i male primarne gospodarske subjekte te gospodarske subjekte niže u lancu opskrbe. Obveze se pritom razlikuju ovisno o tome gdje se subjekt nalazi u lancu, ali i o veličini poduzeća.
Za hrvatske tvrtke to znači da odgovor na pitanje “odnosi li se EUDR na nas?” često nije moguće dati samo na temelju djelatnosti tvrtke. Potrebno je provjeriti konkretan proizvod, njegov tarifni broj, podrijetlo robe i ulogu tvrtke u lancu.
To se jasno vidjelo i iz pitanja koja su gospodarstvenici otvorili prije i tijekom edukacije. Među njima su bili slučajevi nabave čokolade i kakaa za proizvodnju sladoleda, uporabe drvenih elemenata u proizvodnji namještaja, uvoza relevantnih proizvoda iz trećih zemalja, korištenja papirne i kartonske ambalaže te pitanja o tome kada je tvrtka dužna tražiti ili proslijediti referentni broj DDS izjave.
Važan dio priprema odnosi se i na EUDR informacijski sustav. Njegova nadogradnja još je u tijeku, a objava novog korisničkog vodiča očekuje se tijekom rujna 2026. Sustav će morati pratiti i nove kategorije obveznika i pojednostavljene izjave uvedene izmjenama Uredbe.
Za Hrvatsku je posebno relevantna mogućnost povezivanja postojećih nacionalnih registara s europskim EUDR sustavom. Kod mikro i malih primarnih proizvođača to bi moglo značajno smanjiti administrativno opterećenje jer, ako država već raspolaže svim potrebnim podacima i učini ih dostupnima europskom informacijskom sustavu, takvi subjekti ne bi morali zasebno podnositi jednokratnu pojednostavljenu izjavu.
Istodobno, dio praktičnih pitanja još nije do kraja zatvoren. Među njima su funkcionalnost i kapacitet centralnog IT sustava, povezivanje nacionalnih baza, tumačenje pojedinih vrsta zemljišta te ujednačena primjena pravila među državama članicama.
Podaci o trgovini pokazuju i zašto ovo nije marginalna tema. Vrijednost uvoza EUDR relevantne robe u Hrvatsku u 2025. iznosila je oko 456 milijuna eura, uz više od 50 tisuća carinskih deklaracija, dok je izvoz iznosio oko 197 milijuna eura. Najveći dio uvozne vrijednosti odnosio se na drvo, kaučuk i kakao.
Za gospodarstvo zato sada ključno pitanje više nije samo što EUDR propisuje, nego kako obveze pretvoriti u provedive poslovne procese: koje podatke prikupljati, što ugovoriti s dobavljačima, kada se osloniti na postojeći DDS, kada ga mora izraditi sama tvrtka i kako dokumentirati sljedivost bez nepotrebnog administrativnog opterećenja.
HUP će kroz HUPPA-u nastaviti otvarati upravo takva praktična regulatorna pitanja i povezivati članice s nadležnim institucijama kako bi se nejasnoće rješavale prije nego što postanu problem u svakodnevnom poslovanju.
Edukacija je organizirana u okviru projekta HUP Connect: Socijalno partnerstvo za budućnost poslovanja, financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus.
