HUP poziva na primjenu EU regulative kako bi se spriječilo daljnje urušavanje tržišta i osigurala pravedna utakmica u građevinarstvu

24.09.2025.

Hrvatska udruga poslodavaca upozorava na ozbiljne dugoročne posljedice za hrvatsko gospodarstvo i tržište rada zbog ponovnog odabira ponuditelja iz trećih zemalja u postupcima javne nabave u strateškim infrastrukturnim projektima, pri čemu ponuditelji nisu potpisnici Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA), čiji je cilj uzajamno otvoriti tržišta javne nabave među stranama GPA.

Hrvatska kroz sustav javne nabave godišnje ugovori oko 12,7 mlrd EUR vrijedne poslove, od čega ugovori za radove čine oko 54% ukupne vrijednosti javne nabave. HUP je upozorio da su kompanije iz trećih zemalja koje nisu potpisnice GPA, u Hrvatskoj u prvih osam mjeseci ove godine bile najbolji ponuditelji na ukupno 1,8 milijardi eura vrijednim natječajima. Kada je riječ o infrastrukturnim projektima, procijenjena vrijednost pojedinog projekta prelazi 100 milijuna eura. Iz HUP-a upozoravaju da je riječ o ogromnom novcu koji iz javnih i europskih fondova odlazi van Hrvatske i Europske unije, umjesto da se reinvestira u lokalnu ekonomiju.

Tvrtke iz takvih trećih zemalja uživaju prednosti zbog državnih potpora, nižih radnih i socijalnih standarda, te izostanka EU pravila o tržišnom natjecanju i transparentnosti. Time se domaća i europska poduzeća, koja uredno plaćaju poreze i doprinose te ulažu u zaštitu radnika, stavljaju u lošiji položaj, a posljedice su: pad konkurentnosti, gubitak tržišta i istiskivanje domaćih izvođača iz strateških infrastrukturnih projekata.

U HUP-u upozoravaju da je u razdoblju od pet godina realno očekivati gubitak većine poslova i referenci domaćih građevinskih kompanija, što veže temeljnu pretpostavku nuđenja budućih ponuda na velikim infrastrukturnim projektima.

Upravo su HUP-ove inicijative u skladu s najnovijim europskim trendovima i regulativom. Naime, Rezolucijom Europskog parlamenta o javnoj  nabavi, usvojenom 9. rujna ove godine, konkretne preporuke Europskoj komisiji za poboljšanje europske javne nabave su upravo poruke koje HUP u kontinuitetu zagovara: 

·      svaki gospodarski subjekt koji krši obveze o radu i okolišu trebao bi biti učinkovito isključen iz postupka

·      ponuditelji iz zemalja izvan EU-a ne ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u postupcima javne nabave koji se provode unutar EU-a, ako ne daje recipročan pristup tržištu za ponuditelje iz EU-a

·      javni naručitelji imaju pravo u dokumentaciju o nabavi uvrstiti zahtjeve koji se temelje na nacionalnom pravu, kao što su obvezujući kolektivni ugovori.

Kako bi se spriječilo daljnje urušavanje tržišta i osigurala pravedna utakmica, HUP traži:

·      Aktivnu primjenu novog Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave u dijelu mogućnosti zabrane  pristupa postupku javne nabave gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje nisu potpisale GPA, odnosno navesti načine postupanja kojima se odražava objektivna razlika između pravne situacije gospodarskih subjekata iz države članice EU i iz trećih zemalja

·      Primjenu načela reciprociteta – tvrtke iz zemalja koje ne otvaraju svoja tržišta EU poduzećima, ne bi smjele imati neograničen pristup tržištu Hrvatske i EU

·      Korektivni faktori/prilagodba bodova  u ocjenjivanju ponuda - uvesti mehanizme koji neutraliziraju damping i subvencije

·      Korištenje EU fondova vezati uz EU izvođače – sredstva moraju ostati unutar jedinstvenog EU tržišta

·      Transparentno izvještavanje – redovita objava udjela domaćih izvođača u strateškim projektima, radi praćenja učinaka politika i povjerenja javnosti

Dio EU članica već primjenjuju pojedine mjere, te daju prednost domaćim i EU poduzećima koji poštuju pravila tržišnog natjecanja, što pokazuje da je zaštita građevinske industrije legitimna, jer čuva tržišno natjecanje, javni interes i opskrbne lance.

Dodatno, obvezujuće presude Suda EU potvrđuju kako članice Unije imaju pravo i dužnost štititi tržišnu ravnotežu, javni interes i sigurnost opskrbnih lanaca, uključujući projekte financirane EU fondovima.

Samo dosljednom provedbom tih mjera, javna ulaganja mogu ostvariti puni učinak – povećati rast BDP-a, generirati radna mjesta, ojačati industriju i dugoročno stabilizirati građevinski sektor.

 

 

vrh stranice