24.09.2025.
Hrvatska kroz sustav javne nabave godišnje ugovori oko 12,7 mlrd EUR
vrijedne poslove, od čega ugovori za radove čine oko 54% ukupne vrijednosti
javne nabave. HUP je upozorio da su kompanije iz trećih zemalja koje nisu
potpisnice GPA, u Hrvatskoj u prvih osam mjeseci ove godine bile najbolji ponuditelji
na ukupno 1,8 milijardi eura vrijednim natječajima. Kada je riječ o
infrastrukturnim projektima, procijenjena vrijednost pojedinog projekta prelazi
100 milijuna eura. Iz HUP-a upozoravaju da je riječ
o ogromnom novcu koji iz javnih i europskih fondova odlazi van Hrvatske i Europske
unije, umjesto da se reinvestira u lokalnu ekonomiju.
Tvrtke iz takvih trećih zemalja uživaju prednosti zbog državnih potpora,
nižih radnih i socijalnih standarda, te izostanka EU pravila o tržišnom
natjecanju i transparentnosti. Time se domaća i europska poduzeća, koja uredno
plaćaju poreze i doprinose te ulažu u zaštitu radnika, stavljaju u lošiji
položaj, a posljedice su: pad konkurentnosti, gubitak tržišta i istiskivanje
domaćih izvođača iz strateških infrastrukturnih projekata.
U HUP-u upozoravaju da je u razdoblju od pet godina realno očekivati
gubitak većine poslova i referenci domaćih građevinskih kompanija, što veže
temeljnu pretpostavku nuđenja budućih ponuda na velikim infrastrukturnim
projektima.
Upravo su HUP-ove inicijative u skladu s najnovijim europskim trendovima
i regulativom. Naime, Rezolucijom Europskog
parlamenta o javnoj nabavi, usvojenom 9. rujna ove godine, konkretne preporuke Europskoj komisiji za poboljšanje europske javne nabave su upravo poruke koje HUP u kontinuitetu zagovara:
·
svaki gospodarski subjekt
koji krši obveze o radu i okolišu trebao bi biti učinkovito isključen iz postupka
·
ponuditelji iz zemalja
izvan EU-a ne ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u postupcima javne nabave koji
se provode unutar EU-a, ako ne daje recipročan pristup tržištu za ponuditelje iz EU-a
·
javni naručitelji imaju pravo u dokumentaciju o nabavi uvrstiti zahtjeve koji se
temelje na nacionalnom pravu, kao što su obvezujući kolektivni ugovori.
Kako bi se spriječilo daljnje urušavanje tržišta i osigurala pravedna
utakmica, HUP traži:
·
Aktivnu primjenu novog Pravilnika o dokumentaciji o
nabavi te ponudi u postupcima javne nabave u dijelu
mogućnosti zabrane pristupa postupku
javne nabave gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje nisu potpisale GPA,
odnosno navesti načine postupanja kojima se odražava objektivna razlika između
pravne situacije gospodarskih subjekata iz države članice EU i iz trećih
zemalja
·
Primjenu načela reciprociteta – tvrtke iz zemalja koje ne otvaraju svoja tržišta EU poduzećima, ne bi
smjele imati neograničen pristup tržištu Hrvatske i EU
·
Korektivni faktori/prilagodba bodova u ocjenjivanju ponuda - uvesti mehanizme koji neutraliziraju damping i subvencije
·
Korištenje EU fondova vezati uz EU izvođače – sredstva moraju ostati unutar jedinstvenog EU tržišta
·
Transparentno izvještavanje – redovita objava udjela domaćih izvođača u strateškim projektima, radi
praćenja učinaka politika i povjerenja javnosti
Dio EU članica već primjenjuju pojedine mjere, te daju prednost domaćim i
EU poduzećima koji poštuju pravila tržišnog natjecanja, što pokazuje da je
zaštita građevinske industrije legitimna, jer čuva tržišno natjecanje, javni
interes i opskrbne lance.
Dodatno, obvezujuće presude Suda EU potvrđuju kako
članice Unije imaju pravo i dužnost štititi tržišnu ravnotežu, javni interes i
sigurnost opskrbnih lanaca, uključujući projekte financirane EU fondovima.
Samo dosljednom provedbom tih mjera, javna ulaganja mogu ostvariti puni
učinak – povećati rast BDP-a, generirati radna mjesta, ojačati industriju i
dugoročno stabilizirati građevinski sektor.