09.10.2026.
Hrvatski model rasta posljednjih se godina snažno oslanjao na osob
nu potrošnju, javnu potrošnju i investicije financirane EU fondovima,
dok budući održivi rast treba u znatno većoj mjeri temeljiti na privatnim ulaganjima, produktivnosti i izvozu. Privatne investicije pritom
i dalje pokazuju suzdržanu dinamiku, pa svako snažnije povećanje
minimalne plaće izravno utječe na konkurentnost privatnog sektora,
osobito radno intenzivnih industrija i manjih poslodavaca koji dodatni
trošak moraju financirati iz vlastite produktivnosti i tržišnih prihoda.
Svjesni smo da minimalna plaća ima važnu socijalnu funkciju zaštite
životnog standarda i sprječavanja siromaštva zaposlenih. Međutim,
Hrvatska danas ima stopu materijalne i socijalne deprivacije od sve
ga 2,0%, uz Sloveniju (1,9%) najnižu u EU, nasuprot prosjeku EU od
6,3%. Među mladima od 15 do 29 godina ona iznosi samo 0,8%, tako
đer među najnižim vrijednostima u EU. Sve ovo pokazuje kako daljnje
strelovito povećanje minimalne plaće po stopama kakve smo imali u
proteklim godinama s jedne strane nije opravdano, a s druge nije odr
živo i imat će negativan utjecaj ne samo na rast produktivnosti nego i
na zadržavanje trenutačne, visoke stope zaposlenosti.
DOKUMENT preuzmite OVDJE.