21.10.2026.
Hrvatska nautika je gospodarski uspješna, izvozno orijentirana i regionalno prepoznatljiva,a istodobno se njome upravlja kao skupom nepovezanih
djelatnosti. Marine, charter, brodograđevna djelatnost, proizvođači opreme,
pružatelji usluga refita i održavanja plovila i cijeli sektor povezanih djelatnosti s nautikom svakodnevno posluju jedni pored drugih, ali rijetko kao dio
jedinstveno vođenog sustava. Svaki segment prati vlastite pokazatelje, brani
vlastite interese pred nadležnim tijelima i razvija se prema vlastitoj logici,
dok Hrvatska kao država nema jedinstvenu razvojnu politiku za nautiku kao
cjelinu.
Ova fragmentacija ima konkretnu cijenu: investicijske odluke donose se bez
uvida u cijeli lanac vrijednosti, regulatorne prepreke (koncesije, prostorno
planiranje) rješavaju se od slučaja do slučaja umjesto sustavno, a obrazovna
politika ne prati stvarne kadrovske potrebe sektora.
HUP–Udruga nautičkog sektora je zato pokrenula inicijativu da po prvi put
cjelovito popiše, segmentira i analizira cijeli hrvatski nautički sustav; ne kao
zbroj pojedinačnih djelatnosti, nego kao jedinstven gospodarski segment.
Rezultat te inicijative, uz Registar s više od 3.200 mapiranih gospodarskih
subjekata i analizu koja slijedi u ovom dokumentu, jest i prijedlog usposta
ve Nacionalnog vijeća za nautiku, tijela koje bi prvi put okupilo donositelje
odluka, lokalnu i regionalnu samoupravu te predstavnike cijelog nautičkog
lanca vrijednosti radi zajedničkog upravljanja razvojem sektora.
U nautičkoj industriji investitor često mora paralelno usklađivati državu,
županiju, grad/općinu, lučku upravu, koncesionara pomorskog dobra, kon
zervatore, zaštitu okoliša i više ministarstava tako da najveći izazov razvoja
hrvatske nautičke industrije više nije privlačenje kapitala, već koordinacija
sustava. Dobri primjeri su za to Porto Baroš, ali i jedan koji nije vezan baš
uz nautiku, ali je dobar primjer činjenice o neusklađenosti; Projekt Golf Srđ
Dubrovnik.
DOKUMENT preuzmite OVDJE.