07.07.2026.
Na forumu su
predstavnici gospodarstva, visokih učilišta i Ministarstva znanosti,
obrazovanja i mladih, raspravljali o tome kako hrvatskom gospodarstvu osigurati
brži razvoj kompetencija potrebnih za digitalnu transformaciju, zelenu
tranziciju, te veću produktivnost i dugoročnu konkurentnost. Istaknuli su kako
se hrvatsko gospodarstvo danas ne suočava samo s nedostatkom radne snage,
nego sve više i s nedostatkom odgovarajućih kompetencija. U uvjetima
ubrzanih tehnoloških promjena, digitalne transformacije i sve kraćeg životnog
ciklusa znanja, tradicionalni modeli obrazovanja više ne mogu sami odgovoriti
na potrebe tržišta rada.
Upravo zato
ulaganje u razvoj kompetencija danas postaje jednako važno kao i ulaganje u
nove tehnologije. Bez ljudi s odgovarajućim znanjima nema uspješne digitalne
transformacije, razvoja i pune primjene umjetne inteligencije, povećanja
produktivnosti niti dugoročne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Jedan od mogućih
odgovora predstavljaju stručni kratki studiji - novi model visokog
obrazovanja koji omogućuje stjecanje konkretnih, tržišno relevantnih
kompetencija u kraćem vremenu te otvara nove mogućnosti za cjeloživotno
učenje, usavršavanje i prekvalifikacije odraslih. Ovakav model posebno je važan
u okolnostima kada poslodavci trebaju brže odgovore na promjene u poslovanju,
razvoju tehnologije i potrebama tržišta rada.
Iako su stručni
kratki studiji prepoznati i u preporukama OECD-a kao važan instrument razvoja
kompetencija, u Hrvatskoj su još uvijek nedovoljno poznati poslodavcima, a
izvodi ih tek nekoliko visokih učilišta. S ciljem otvaranja šire rasprave o
njihovoj ulozi te jačanja suradnje između gospodarstva, visokog obrazovanja i
donositelja javnih politika, Hrvatska udruga poslodavaca organizirala je
stručni forum na kojem je naglašeno kako poslodavci više ne mogu biti samo
korisnici obrazovnog sustava, već moraju postati njegovi aktivni partneri.
Njihovo sudjelovanje u oblikovanju studijskih programa, definiranju ishoda
učenja, provedbi stručne prakse i mentoriranju studenata preduvjet je da
obrazovni sustav razvija kompetencije koje će biti primjenjive odmah po
završetku obrazovanja.
"Usprkos
nikada nižoj stopi registrirane nezaposlenosti, Hrvatska danas ima vrlo nisku
stopu zaposlenosti mladih koja za oko 10 postotnih bodova zaostaje za
usporedivim EU državama. Razvoj alata umjetne inteligencije i trend
implementacije agenata u poslovanje danas svuda u svijetu otežava tranziciju
mladih iz obrazovanja u rad. Upravo su zbog toga svi moderni obrazovni pristupi,
od mikro kvalifikacija do stručnih kratkih studija izrazito važni jer onima
koji žele zadržati osobnu konkurentnost i zapošljivost daju priliku da
izgradnjom kompetencija dobiju ili zadrže svoje mjesto na tržištu rada.
Usporavanjem gospodarstva koje već osjećamo ponovo će se aktualizirati borba za
očuvanje radnih mjesta. U takvim okolnostima pametne državne investicije poput
financiranja obrazovanja kroz vouchere ili ponovnog uvođenja poreznih olakšica
za zapošljavanje mladih ići će ruku pod ruku s ponudom modernih i
prilagodljivih programa poput stručnih kratkih studija“, izjavio je Mislav
Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
Predstavljeni
primjeri dobre prakse pokazali su da suradnja visokih učilišta i gospodarstva
već danas daje konkretne rezultate. Studijski programi razvijeni u partnerstvu
s poslodavcima omogućuju stjecanje praktičnih kompetencija, povećavaju
zapošljivost polaznika te predstavljaju kvalitetan odgovor na potrebe pojedinih
gospodarskih sektora.
“Poslodavci uvijek
trebaju ljude koji znaju i koji to znanje znaju primijeniti. Kompetentni
zaposlenici temelj su kvalitetnih procesa i kulture izvrsnosti iz kojih uvijek
dolaze rezultati kao što su produktivnost i inovativnost kao njihova
posljedica. Zato su stručni kratki studiji dragocjeni: u kraćem vremenu grade
konkretne, primjenjive kompetencije. Obrazovan i angažiran zaposlenik pokreće
sustav. Angažiran, ali nedovoljno obrazovan zaposlenik je vrijedan, ali
prečesto puta udara u stropove. Uvijek je tehnologija nosila velika očekivanja
i u tom smislu umjetna inteligencija nije iznimka. Tehnologija je uspjela i
ostala kada su kompetentni ljudi razvili načine primjene. Tehnologija je alat,
a rezultati se ostvaruju putem ljudi. Ako želimo konkurentnije gospodarstvo,
ljude moramo graditi jednako ozbiljno kao što uvodimo tehnologiju,” izjavio je Ivan Gadže,
osnivač i partner Kaizen instituta.
"Učinkovita
suradnja između visokih učilišta i poslodavaca predstavlja jedan od ključnih
preduvjeta za razvoj kvalitetnih i tržišno relevantnih studijskih programa, a
osobito programa stručnih kratkih studija koji su još uvijek novina u našem
sustavu visokog obrazovanja. Aktivno
uključivanje predstavnika gospodarstva u procese osmišljavanja, periodične
revizije i unaprjeđenja studijskih programa omogućuje pravodobno prepoznavanje
promjena u kompetencijskim zahtjevima tržišta rada te njihovu integraciju u
ishode učenja. Takav pristup doprinosi usklađivanju obrazovnih sadržaja s
aktualnim i budućim potrebama gospodarstva, čime se povećava zapošljivost
diplomiranih studenata i njihova spremnost za profesionalne izazove. Istodobno,
suradnja s poslodavcima omogućuje razvoj praktično usmjerenih nastavnih
sadržaja, stručnih praksi, projektne nastave i primjene studija slučaja
temeljenih na stvarnim poslovnim situacijama. Suradnja s poslodavcima pritom ne
doprinosi samo kvaliteti nastavnog procesa, nego i jačanju povjerenja u relevantnost
obrazovnih programa te prepoznatljivosti visokog učilišta u akademskoj i
poslovnoj zajednici. Dugoročno gledano, partnerski odnos između visokih
učilišta i gospodarstva predstavlja važan čimbenik razvoja konkurentnog sustava
visokog obrazovanja koji učinkovito odgovara na potrebe društva i gospodarstva.
Stoga je sustavno uključivanje poslodavaca u procese razvoja i vrednovanja
studijskih programa nužan element osiguravanja njihove kvalitete, održivosti i
međunarodne konkurentnosti," izjavila je Jelena
Uzelac, dekanica EFFECTUS veleučilišta i članica Izvršnog odbora Hrvatske
udruge poslodavaca u obrazovanju.
Zaključeno je kako
je za snažniji razvoj stručnih kratkih studija potrebno dodatno povećati
njihovu prepoznatljivost među poslodavcima i građanima, nastaviti razvijati
zakonodavni i financijski okvir koji će poticati njihovo izvođenje te dodatno
jačati suradnju gospodarstva i visokih učilišta u razvoju novih programa.