12.06.2025.
Konferencijom
je službeno obilježen početak provedbe projekta HUP Connect: Socijalno
partnerstvo za budućnost poslovanja. Projekt je usmjeren na jačanje kapaciteta
poslodavaca za razumijevanje i prilagodbu industrijskim promjenama koje nameću
digitalna i zelena tranzicija.
„Europa
je već jasno postavila smjer - kroz Zeleni plan, Digitalno desetljeće i sada
Clean Industrial Deal. Ti strateški okviri zahtijevaju duboke promjene u načinu
na koji poslujemo, proizvodimo i razmišljamo o rastu. Inovacije su ključ, ne
samo kao tehnička rješenja, nego i kao temelj otpornosti, održivosti i
konkurentnosti. HUP želi biti platforma koja povezuje, osnažuje i stvara
prostor da inovativna rješenja rastu ovdje – u Hrvatskoj. Kroz znanje,
edukaciju, digitalne alate i socijalni dijalog, gradimo Udrugu spremnu na
izazove budućnosti", izjavila je glavna direktorica HUP-a, Irena Weber.
Voditelj
projekta Valentino Petrović iz HUP-a predstavio je ciljeve i
aktivnosti projekta HUP Connect: Socijalno partnerstvo za budućnost poslovanja
(SF.1.4.02.04.0029), koji je usmjeren na osnaživanje socijalnog dijaloga i
prilagodbu poslodavaca ubrzanim transformacijama na tržištu rada. Nositelj
projekta je Hrvatska udruga poslodavaca, a projekt se financira sredstvima
Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u ukupnom iznosu od 558.762,63 eura.
Trajanje projekta predviđeno je od 18. veljače 2025. do 18. veljače 2027.
godine. Projekt je usmjeren na jačanje kapaciteta zaposlenika HUP-a,
unapređenje tradicionalnih (postojećih) usluga, modernizaciju i razvoj novih
digitalnih i zelenih usluga, te jačanje socijalnog dijaloga.
Sudionici
konferencije u nastavku su imali priliku poslušati izlaganje Hane Huzjak,
više ekonomske savjetnice Europske komisije, koja je u svojem predavanju
predstavila „Clean Industrial Deal“ – novi strateški okvir Europske unije
usmjeren na industrijsku dekarbonizaciju i jačanje konkurentnosti u uvjetima
zelene tranzicije.
Riječ
je o inicijativi koja predstavlja temelj za transformaciju europske industrije,
s posebnim naglaskom na energetski intenzivne sektore. Kroz integraciju
naprednih tehnologija, financijskih instrumenata i tržišnih mehanizama,
CleanIndustrial Deal ima za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova,
povećati učinkovitost u korištenju resursa te osigurati otpornost industrijskih
lanaca vrijednosti.
Za
hrvatske poslodavce ovaj okvir donosi velike razvojne prilike, osobito kroz
pristup sredstvima iz europskih fondova, ali i nove obveze usklađivanja s
regulativama. Istaknuto je da će oni koji se pravodobno prilagode promjenama
ostvariti značajnu konkurentsku prednost na europskom i globalnom tržištu.
Poseban
naglasak stavljen je na Inovacijski fond, iz kojeg trenutno ne nedostaje
kvalitetnih ideja i projekata. Planom se predviđa mobilizacija 100 milijardi
eura za potporu industrijskoj tranziciji, dok se za sljedeće financijsko
razdoblje nakon 2028. godine planira pojednostavljenje pristupa sredstvima –
manje različitih fondova, uz ujednačenija pravila. Za inovacije to znači
uspostavu jedinstvenog fonda za konkurentnost, koji će pokrivati cijeli životni
ciklus inovacija.
Hana
Huzjak, viša
ekonomska savjetnica Europske komisije, upozorila je „na
nužnost poštivanja rokova u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
(NPOO),“ naglasivši kako se „rok 31. kolovoza 2026. godine neće produžavati.“
Poseban
interes na konferenciji izazvala je i Pitch Arena u sklopu koje su svoja
inovativna green-tech i digitalna rješenja predstavili hrvatski inovatori.
Svoje projekte podijelili su Domagoj Boljar iz MIRET-a, Petar Bašić iz
tvrtke STE, Marko Brkljačić; tvrtka NUOTWO, Alen Šterpin, iz
CLIMATIG-a, te Davor Predavec, TrueGreens365. Konferencijski program
nastavljen je panelom „Od ideje do tržišta - što u Hrvatskoj koči
inovacije?", na kojem su inovatori govorili o izazovima s kojima se
suočavaju na putu do komercijalizacije svojih rješenja.
U
panelu pod nazivom „Digitalizacija kao pokretač industrijske dekarbonizacije“,
kojim je moderirao Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT Udruge, sudjelovali
su stručnjaci Mario Valčić iz Siemensa, Mladen Šicel iz tvrtke
KOER i Petar Bašić, STE d.o.o, koji su istaknuli važnost digitalne
infrastrukture inovacija u ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije industrije.
Program
je zaključen izlaganjima o instrumentima financiranja inovacija koje je
predstavio Hrvoje Galičić iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj, te Duško
Radulović iz SENSUM-a o centraliziranom financiranju inovacija.
