EUROSKUPINA: Izvještaj o sveobuhvatnom odgovoru ekonomske politike na pandemiju COVID-19

10.04.2020.

Pandemija COVID-19 predstavlja neviđeni izazov s vrlo teškim socio-ekonomskim posljedicama. Zalažemo se da učinimo sve što je potrebno za odgovor na ovaj izazov u duhu solidarnosti.

1. Koordinirana i sveobuhvatna strategija potrebna je za rješavanje hitnih zdravstvenih potreba, za podršku ekonomskim aktivnostima i pripremi terena za oporavak. Ova bi strategija trebala kombinirati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne inicijative, uzimajući u obzir prelijevanje i povezanosti između naših gospodarstava i potrebu očuvanja povjerenja i stabilnosti.

2. Na nacionalnoj razini i na razini EU već je poduzeto nekoliko mjera, kako je utvrđeno u izjavi Euroskupine u inkluzivnom formatu od 16. ožujka. Naknadno pismo predsjednika Euroskupine od 24. ožujka ukazalo je na daljnje elemente reakcija politike koje se razmatraju. Europsko vijeće u izjavi od 26. ožujka pozvalo je Euroskupinu da u roku od dva tjedna predstavi prijedloge o ekonomskom odgovoru na pandemiju COVID-19. Odgovarajući na mandat lidera, ovo izvješće pregledava dosad poduzete radnje i opisuje sveobuhvatan i koordiniran ekonomski odgovor.

Do sada koordinirane akcije na razini država članica, EU-a i eurozone:

  1. Od početka krize, države članice kontinuirano su pojačale napore za podršku gospodarstvu.
  2. Pravovremeni, privremeni i ciljani diskrecijski fiskalni poticaj daje se na koordiniran način. Značajni javni resursi usmjereni su za jačanje zdravstvenog sektora i mehanizama civilne zaštite i za podršku pogođenim radnicima i gospodarskim sektorima. Do danas, ukupni iznos diskrecijskih fiskalnih mjera država članica iznosi 3% BDP-a EU, što je trostruko povećanje od 16. ožujka, osim značajnog utjecaja automatskih stabilizatora.
  3. Nadalje, države članice do sada su se obavezale pružiti podršku za likvidnost sektorima koji se suočavaju s poremećajima i tvrtkama suočenim s nedostatkom likvidnosti, a sastoje se od shema javnih jamstava i odgođenog plaćanja poreza koji se sada procjenjuju na 16% BDP-a EU, u usporedbi sa 10% od 16. ožujka,  
  4. Ministri financija spremni su poduzeti daljnje mjere prema potrebi, kako se događaji razvijaju.
  5. Fleksibilnost u pravilima EU-a. Ministri financija su se 23. ožujka složili s ocjenom Komisije da su ispunjeni uvjeti za uporabu opće klauzule o odstupanju u fiskalnom okviru EU-a, ozbiljan gospodarski pad u eurozoni ili Uniji u cjelini. To nudi fleksibilnost koja je potrebna nacionalnim proračunima za podršku gospodarstvu i koordinirano reagiranje na utjecaj pandemije COVID-19. Cjelokupne fiskalne smjernice pružit će se u okviru i kao dio pojednostavljenih pravila u europskom semestru. Pozdravili smo odluku Komisije da izda poseban privremeni okvir državnih potpora kako bi se ubrzala javna podrška tvrtkama, istovremeno osiguravajući potrebne ravnopravne uvjete za jedinstveno tržište, kao i nedavno proširenje okvira kako bi se obuhvatila podrška istraživanju, testiranje i proizvodnja važna u borbi protiv pandemije COVID 19. Također pozdravljamo smjernice Komisije o korištenju svih fleksibilnosti koje nudi okvir javnih nabava EU-a u ovom izvanrednom stanju, a koji su objavljeni 1. travnja.
  6. Korištenje proračuna EU. Pozdravljamo prijedloge Komisije o najboljem iskorištavanju postojećih proračunskih sredstava EU-a za borbu protiv krize. Prijedlog Inicijative za reakciju na koronavirusne reakcije odobrili su Europski parlament i Vijeće, a na snazi je od 1. travnja. To će omogućiti korištenje 37 milijardi eura u sklopu kohezijske politike za rješavanje posljedica krize COVID-19. Pored toga, opseg Fonda solidarnosti proširio se i na velike krize u javnom zdravstvu. Od 1. travnja ovo omogućava najteže pogođenim državama članicama pristup financijskoj potpori do 800 milijuna eura u 2020. godini.
  7. Monetarna politika. Pozdravljamo odlučnu akciju Europske središnje banke kojom se podržava likvidnost i uvjete financiranja kućanstava, poduzeća i banaka što će pomoći očuvanju nesmetanog pružanja kredita gospodarstvu. 18. ožujka ECB je odlučila pokrenuti pandemijski program u iznosu od 750 milijardi eura (PEPP) kako bi proširila raspon prihvatljive imovine u okviru programa kupovine korporativnog sektora (CSPP) i olakšala standarde osiguranja. Te su mjere usmjerene na osiguravanje da svi sektori gospodarstva mogu imati koristi od podržanih uvjeta financiranja koji im omogućuju da prevladaju šok Covid-19.
  8. Financijska stabilnost: Pozdravljamo upute koje su financijske institucije pružila nadzornim tijelima o tumačenju i primjeni regulatornih zahtjeva u trenutnim iznimnim okolnostima. Također pozdravljamo izdavanje kapitalnih rezervi. Da bi se nadvladali pritisci financiranja s kojima se suočavaju tvrtke i kućanstva, potrebno je potpuno iskoristiti fleksibilnost predviđenu regulatornim okvirom. Nastavit ćemo pažljivo pratiti razvoj situacije i koordinirati europske i nacionalne mjere. Ako je potrebno, spremni smo poduzeti daljnje radnje, uključujući zakonodavne mjere, ako je to potrebno za ublažavanje utjecaja Covid-19.

Dodatni instrumenti za odgovor na krizu i priprema tla za oporavak

  1. U ovom kritičnom trenutku, spremni smo pojačati odgovor EU-a za potporu, jačanje i dopunjavanje dosadašnjih napora. Zalažemo se za osiguranje uvjeta za adekvatan odgovor na krizu u svakoj državi članici EU. U tom kontekstu, mjere predviđene od strane europskih institucija trebale bi se provoditi u svjetlu ozbiljnosti ekonomskih posljedica pandemije na pojedine države članice.
  2. Fleksibilnost proračuna EU. Pozdravljamo prijedloge Komisije u vezi s dodatnom privremenom fleksibilnošću u korištenju EU sredstava, poput omogućavanja transfera između fondova, regija i ciljeva politike, odustajanja od zahtjeva za nacionalno sufinanciranje i podršku ranjivim članovima društva. To će pomoći da se učinkovito mobilizira proračun EU-a za suočavanje sa posljedicama pandemije COVID-19.
  3. Hitna podrška. Složili smo se da je potreban namjenski instrument COVID-19 koji će podržati financiranje hitne pomoći pružanjem nepovratnih sredstava kako bi se prije svega ojačao naš zdravstveni sustav. U tom kontekstu, pozdravljamo prijedlog Komisije od 2. travnja o ponovnom aktiviranju instrumenta za hitnu pomoć u kontekstu epidemije COVID-19. Ovaj instrument u ovoj fazi može pružiti potporu u iznosu od 2,7 milijardi EUR iz sredstava EU proračuna. Njegova se snaga može brzo ojačati dodatnim dobrovoljnim doprinosima država članica. Pozivamo države članice da istraže načine kako dodatno ojačati instrument za pomoć u izvanrednim situacijama u kontekstu zakonodavnog postupka.
  4. Jačanje aktivnosti EIB-a . Pozdravljamo inicijativu EIB grupe da se stvori paneuropski jamstveni fond u iznosu od 25 milijardi eura, koji bi mogao podržati 200 milijardi eura financiranja za tvrtke s fokusom na mala i srednja poduzeća širom EU, uključujući i putem nacionalnih banaka. Pozivamo EIB da što prije operacionalizira svoj prijedlog i da ga odmah realizira, osiguravajući komplementarnost s ostalim inicijativama EU i budućim programom EU Invest. Ova je inicijativa važan doprinos očuvanju ravnopravnih uvjeta jedinstvenog tržišta u svjetlu nacionalnih programa potpore.
  5. Sigurnosne mreže u EU i EA. U eurozoni i EU postoje sigurnosne mreže. U eurozoni, ESM je opremljen instrumentima koji bi se mogli koristiti prema potrebi na način prilagođavanja prirodi simetričnog šoka uzrokovanog COVID-om 19. Predlažemo uspostavljanje pandemijske potpore za krizu, temeljenu na postojećoj predostrožnosti ECCL-a kreditne linije i usklađenu s obzirom na ovaj specifični izazov, kao relevantnu zaštitnu mjeru za države članice europodručja pogođene ovim vanjskim šokom. Ona bi bila dostupna svim državama europodručja za vrijeme krize, uz standardizirane uvjete unaprijed dogovorene od strane upravljačkih tijela ESM-a, koji odražavaju trenutne izazove, na temelju prethodnih procjena europskih institucija. Jedini uvjet za pristup kreditnoj liniji bit će da se države članice europodručja koje zatraže potporu obvežu koristiti ovu kreditnu liniju za potporu domaćem financiranju izravnih i neizravnih troškova vezanih za zdravstvenu zaštitu, liječenje i prevenciju zbog krize COVID 19. Odredbe Ugovora o ESM-u će se slijediti. Odobreni pristup bit će 2% BDP-a dotičnog člana od kraja 2019. godine, kao mjerilo. Nastojat ćemo staviti ovaj instrument na raspolaganje u roku od dva tjedna, poštujući nacionalne postupke i ustavne zahtjeve. Kreditna linija bit će dostupna do završetka krize COVID 19. Nakon toga, države članice euro-područja i dalje će biti posvećene jačanju ekonomskih i financijskih osnova, u skladu s ekonomskim i fiskalnim okvirima koordinacije i nadzora EU-a, uključujući svaku fleksibilnost koju primjenjuju nadležne institucije EU. Instrument platne bilance može pružiti financijsku potporu državama članicama koje nisu usvojile euro. Treba ga primjenjivati na način koji uredno uzima u obzir posebne okolnosti trenutne krize. 
  6. SURE, U duhu solidarnosti i s obzirom na izuzetnu prirodu krize COVID -19, slažemo se s potrebom da se za vrijeme izvanredne situacije uspostavi privremeni instrument financijske pomoći temeljen na zajmu iz članka 122. Ugovora o funkcioniranje Europske unije. Nastojat ćemo da instrument što prije počne s radom. U tom kontekstu pozdravljamo prijedlog Komisije od 2. travnja o uspostavi privremenog instrumenta koji će podržati države članice u zaštiti zaposlenosti u specifičnim izvanrednim okolnostima krize COVID-19. Pružala bi financijsku pomoć u vrijeme krize, u obliku zajmova koji su odobreni po povoljnim uvjetima EU-a državama članicama, ukupno do 100 milijardi eura, temeljeći se na proračunu EU u najvećoj mogućoj mjeri, osiguravajući dovoljan kapacitet za podršku platne bilance i za jamstva koja države članice daju proračunu EU-a. Instrument bi prvenstveno mogao podržati napore na zaštiti radnika i radnih mjesta, uz poštivanje nacionalnih nadležnosti u području sustava socijalnog osiguranja i nekih zdravstvenih mjera. Ovaj bi prijedlog trebao biti izrađen bez odgađanja u zakonodavnom postupku. Stav država članica o ovom instrumentu za slučaj nužde ne presumira stajalište o budućim prijedlozima koji se odnose na osiguranje za slučaj nezaposlenosti. U skladu s njegovom pravnom osnovom, pristup instrumentu će biti obustavljen nakon što prođe hitno stanje COVID-19, uz poštivanje nacionalnih nadležnosti u području sustava socijalnog osiguranja i nekih zdravstvenih mjera. 
  7. Slažemo se da je potrebna dosljedna strategija u EU-u da podrži napore država članica da se vrate u normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava i da promiče ponovno pokretanje gospodarskih aktivnosti i ulaganja kako bi se osigurao održivi rast.
  8. Fond za oporavak . U tom kontekstu, također smo se dogovorili da ćemo raditi na Fondu za oporavak kako bismo pripremili i podržali oporavak, osiguravajući financiranje kroz proračun EU programima za pokretanje gospodarstva u skladu s europskim prioritetima i osiguravajući solidarnost EU-a s najugroženijim državama članicama. Takav bi fond bio privremen, usmjeren i proporcionalan izvanrednim troškovima trenutne krize i pomogao bi im da se s vremenom raspodijele odgovarajućim financiranjem. Uz vodstvo voditelja, rasprave o pravnim i praktičnim aspektima takvog fonda, uključujući njegov odnos prema proračunu EU, njegovim izvorima financiranja i inovativnim financijskim instrumentima, u skladu s EU ugovorima, pripremit će teren za odluku.
  9. Nadolazeći VFO. Sljedeći višegodišnji financijski okvir EU-a igrat će središnju ulogu u gospodarskom oporavku. Morat će odražavati utjecaj ove krize i veličinu budućih izazova, postavljanjem pravih prioriteta, kako bi se omogućilo državama članicama da učinkovito rješavaju koronavirusnu krizu, da podrže gospodarski oporavak i osiguraju koheziju unutar Unije, solidarnošću, korektnošću i odgovornošću. Pozdravljamo namjeru Komisije da prilagodi svoj prijedlog VFO-a u skladu s novom situacijom i izgledima.
  10. Plan za oporavak. U tijeku je rad na širem planu puta i akcijskom planu za podršku oporavku europskog gospodarstva kroz visokokvalitetno otvaranje novih radnih mjesta i reforme za jačanje otpornosti i konkurentnosti, u skladu sa strategijom održivog rasta. Trebalo bi uspostaviti uvjete za ponovno pokretanje gospodarstava uz istodobno promicanje ekonomske konvergencije u EU-u i smanjenje bilo koje fragmentacije proizašle iz krize, uključujući i brzo obnavljanje pune funkcionalnosti jedinstvenog tržišta. Predsjednica Komisije i predsjednik Europskog vijeća, uz savjetovanje s drugim institucijama, uključujući ECB, započeli su s tim radom. Euroskupina je spremna dati svoj doprinos i poduprijeti to nastojanje.
  11. Danas smo angažirani u nastojanju da očuvamo zdravlje i živote europskih građana i da se pozabavimo neposrednim ekonomskim izazovom. To uključuje fiskalna sredstva kojima države članice trebaju financirati potrebne mjere. Oporavak europskog gospodarstva predstavlja veliki izazov. Zajedno ćemo djelovati solidarno. To uključuje potrebni napredak u jačanju Europske unije.

Sljedeći koraci:

  1. Euroskupina će nastaviti potreban rad uzimajući u obzir namjeru Predsjedništva Vijeća da zakonodavne prijedloge podnese bez odlaganja.
vrh stranice
vrh stranice