EU pojačava mjere za jačanje obrambenih sposobnosti te industrijske i tehnološke baze:

Ničim izazvana ruska agresija na Ukrajinu ima znatne posljedice za europsku obranu, zbog čega dolazi do povećane vojne potrošnje država članica. Današnjom zajedničkom komunikacijom Komisija i Visoki predstavnik nastoje pomoći državama članicama da unaprijede zajedničko ulaganje na europskoj razini. Njome se također odgovara na poziv na odlučnije djelovanje EU-a u području obrane, upućen na konferenciji o budućnosti Europe.

U zajedničkoj komunikaciji predstavljena je nova razina ambicije za izgradnju snažnije Europe u području obrane, posebice u pogledu zajedničke nabave vojne opreme, strateškog planiranja obrane kako bi se utvrdili jasniji prioriteti te potpore europskoj industrijskoj bazi, među ostalim jačanja europskog okvira za istraživanje i razvoj u području obrane, tj. Europskog fonda za obranu (EDF). Inicijative EU-a za poticanje suradnje u području obrane također pridonose pravednijoj transatlantskoj podjeli tereta i učinkovitijem europskom doprinosu u NATO-u.

Nedostatci u području ulaganja u obranu

Prilikom analize nedostatka u području ulaganja, koju je provela Europska obrambena agencija, ispitivali su se nedostatci u tri glavna područja: rashodi za obranu, nedostaci u području obrambene industrije i nedostaci u području obrambenih mogućnosti.

• Rashodi za obranu: Zbog ruske invazije na Ukrajinu države članice već su najavile da će u nadolazećim godinama povećati svoje proračune za obranu za gotovo 200 milijardi eura. Povećanje tih proračuna vrlo je važno, no do njega dolazi tek nakon godina velikih rezova i znatnog manjka ulaganja. Od 1999. do 2021. izdaci EU-a za obranu povećali su se za 20 %, dok su se u SAD-u povećali za 66 %, u Rusiji za 292 %, a u Kini za 592 %. Bez koordiniranog pristupa povećanje potrošnje moglo bi dovesti do daljnje rascjepkanosti i poništiti dosad ostvaren napredak.
• Nedostatci u području obrambene industrije: Usprkos konkurentnosti tog sektora i u tom području postoje nedostaci. Budući da je potražnja rascjepkana, industrija je i dalje strukturirana po državama, posebno izvan sektora aeronautike i proizvodnje balističkih projektila, a u području određene ključne obrambene opreme za koju europska obrambena industrijska i tehnološka baza ne nudi lokalna rješenja ovisimo i o drugima.
• Nedostaci u području obrambenih mogućnosti: Istaknuta su tri prioriteta: obnova zaliha, zamjena naslijeđenih sovjetskih sustava te jačanje zračnih i proturaketnih sustava. U komunikaciji se predlaže i jačanje niza konkretnih strateških srednjoročnih i dugoročnih kapaciteta u područjima zračne, kopnene, pomorske i svemirske obrane te kiberobrane.

Mjere za uklanjanje tih nedostataka

Komisija i Visoki predstavnik utvrdili su niz vrlo konkretnih mjera za jačanje potražnje u području europske obrane tako da se osigura zajednička nabava i potakne opskrba primjenom mjera za jačanje industrijskih proizvodnih kapaciteta.

Komisija i Visoki predstavnik / čelnik Europske obrambene agencije u što kraćem će roku osnovati radnu skupinu za zajedničku nabavu u području obrane, koja će u suradnji s državama članicama koordinirati kratkoročne potrebe za nabavom zbog nove sigurnosne situacije. Radna skupina koordinirat će svoj rad i s Centrom za razmjenu informacija, osnovanim u okviru ESVD-a / Vojnog stožera EU-a, kako bi se olakšala koordinacija vojne pomoći Ukrajini.

Predložit će se brzo donošenje kratkoročnog instrumenta EU-a za jačanje sposobnosti obrambene industrije u okviru zajedničke javne nabave kako bi države članice zajedničkim snagama rješavale najhitnije i najkritičnije nedostatke, a temeljit će se na radu radne skupine. Komisija je spremna u dvije godine izdvojiti 500 milijuna eura iz proračuna EU-a kako bi potaknula države članice da zajedničkim snagama rješavaju ta pitanja. 

Tim će se kratkoročnim instrumentom otvoriti put prema donošenju okvira EU-a za zajedničku nabavu u području obrane. U tu će svrhu Komisija u trećem tromjesečju 2022. predložiti uredbu o europskom programu ulaganja u obranu, u kojoj će se utvrditi uvjeti pod kojima države članice mogu osnivati konzorcije za europske obrambene kapacitete. U okviru tih konzorcija države članice zajednički će za potrebe država članica sudionica nabavljati obrambene kapacitete koji se zajednički razvijaju unutar EU-a i na koje se neće plaćati PDV. Osim toga, za projekte od velikog interesa za EU može se osigurati povezano financiranje EU-a.

Potpora zajedničkoj javnoj nabavi dopunjuje i dosadašnji rad Europskog fonda za obranu na istraživanju i razvoju u području obrane. 

Osim toga, Komisija i Visoki predstavnik predlažu da se postupno uspostavi zajednička funkcija EU-a za izradu programa i nabavu u području obrane kako bi se bolje definirali prioriteti u pogledu sposobnosti.

Pojačana europska suradnja u području obrane zahtijeva i solidan akcijski plan za jačanje kapaciteta europske obrambene industrije.

U tu će svrhu Komisija učiniti sljedeće:

• provesti, u suradnji s Europskom obrambenom agencijom, detaljno mapiranje postojećih i potrebnih dodatnih industrijskih proizvodnih kapaciteta EU-a
• predložiti inicijativu za kritične sirovine, uključujući zakonodavne mjere, kako bi se, među ostalim, olakšao pristup obrambene industrije kritičnim sirovinama, čime bi se ojačala otpornost i sigurnost opskrbe EU-a
• uspostaviti daljnje mjere kojima bi se osigurala dostupnost vještina specifičnih za obranu za povećanje industrijskih kapaciteta
• razmotriti moguće izmjene okvira za istraživanje i inovacije s dvojnom namjenom kako bi se poboljšale sinergije između civilnih i obrambenih instrumenata
• raditi na daljnjim mjerama (kao što su koordinirani pozivi između postojećih instrumenata EU-a i zajmova Europske investicijske banke) za potporu ključnim tehnologijama i industrijskim kapacitetima razvojem strateških projekata
• u sklopu općeg pregleda prioriteta u reviziji dugoročnog proračuna EU-a sredinom provedbenog razdoblja, razmotriti povećanje proračuna Europskog fonda za obranu i vojnu mobilnost u okviru Instrumenta za povezivanje Europe
• ubrzati uspostavu inicijative CASSINI za obranu kako bi se privukli novi sudionici i poduprle inovacije u području obrane.

Europska investicijska banka bi trebala i procijeniti treba li povećati svoju potporu europskoj obrambenoj industriji i zajedničkoj nabavi izvan okvira svoje stalne potpore dvojnoj namjeni.

Predloženim mjerama EU će postati snažniji međunarodni partner, među ostalim i u okviru NATO-a, koji je i dalje temelj kolektivne obrane država članica.

Sljedeći koraci

Komisija i Visoki predstavnik / čelnik Europske obrambene agencije preporučuju Europskom vijeću da prihvati tu analizu naglašavajući da je hitno potrebno zajednički riješiti problem kratkoročnih i srednjoročnih nedostatka u području ulaganja u obranu.

.

Kontekst

Šefovi država ili vlada EU-a, koji su se sastali u Versaillesu 11. ožujka 2022., obvezali su se „osnažiti europske obrambene sposobnosti” s obzirom na rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Također su pozvali Komisiju da u suradnji s Europskom obrambenom agencijom do sredine svibnja predstavi analizu nedostatka u području ulaganja u obranu te da predloži daljnje inicijative potrebne za jačanje europske obrambene industrijske i tehnološke baze. To je ponovno naglašeno u EU-om Strateškom kompasu za sigurnost i obranu koji je Vijeće usvojilo, a Europsko vijeće prihvatilo u ožujku 2022.

Ovom se Zajedničkom komunikacijom Europskom vijeću pruža tražena analiza kako bi se osiguralo da povećana potrošnja država članica za obranu dovede do mnogo snažnije tehnološke i industrijske baze EU-a za obranu. Ova se Komunikacija temelji na Komunikaciji o obrani iz veljače, objavljenoj 15. veljače 2022.

Europska obrambena agencija nastavit će pružati ažuriranu analizu nedostataka u europskim kapacitetima u okviru koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane.

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

Zajednička komunikacija o analizi nedostatka u području ulaganja u obranu i daljnjim koracima