EP promiče novi zakon o due diligence

Ukratko:

·         Due diligence zahtijeva od tvrtki da identificiraju, adresiraju i poprave svoj utjecaj na ljudska prava i okoliš tijekom cijelog lanca vrijednosti

·         Pravila bi se trebala primjenjivati na tvrtke koje posluju na unutarnjem tržištu EU-a, uključujući i one izvan EU-a

·         Sankcije zbog nepoštivanja propisa i pravne podrške za žrtve korporacija u trećim zemljama

·         Zabrana uvoza proizvoda povezanih s teškim kršenjem ljudskih prava, poput prisilnog ili dječjeg rada

Izvješće o zakonodavnoj inicijativi (usvojeno 10. 3. 2021.  s 504 glasa za, 79 protiv i 112 suzdržanih) poziva na hitno usvajanje obvezujućeg zakona EU koji osigurava da tvrtke budu odgovorne i odgovorne kad naštete - ili doprinesu šteti - ljudskim pravima, okolišu i dobrom upravljanju. Zakon također mora jamčiti da žrtve mogu pristupiti pravnim lijekovima. Komisija je najavila da će svoj zakonodavni prijedlog o tom pitanju predstaviti kasnije ove godine.

Održivost i dobro upravljanje

Obvezujuća pravila EU o dubinskoj analizi (due dilligence)  obvezala bi tvrtke da identificiraju, adresiraju i isprave one aspekte svog lanca vrijednosti (sve operacije, izravni ili neizravni poslovni odnosi, investicijski lanci) koji bi mogli ili krše ljudska prava (uključujući socijalna, sindikalna i radnička prava), okoliš (na primjer, doprinoseći klimatskim promjenama ili krčenju šuma) i dobro upravljanje (poput korupcije i podmićivanja).

Zastupnici u Europskom parlamentu naglašavaju da je due diligence prvenstveno preventivni instrument koji zahtijeva od poduzeća da poduzmu proporcionalne mjere na temelju vjerojatnosti i ozbiljnosti utjecaja, sektora aktivnosti, veličine i duljine lanca vrijednosti i veličine poduzeća.

Donošenje promjena izvan granica EU

Tvrtke koje žele pristupiti unutarnjem tržištu EU-a, uključujući one osnovane izvan EU-a, morat će dokazati da se pridržavaju obveza zaštite okoliša i ljudskih prava.

Parlament poziva na dodatne mjere, uključujući zabranu uvoza proizvoda povezanih s ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, poput prisilnog ili dječjeg rada. Trgovinski sporazumi EU-a trebali bi uključiti ove ciljeve u svoja poglavlja o trgovini i održivom razvoju. Zastupnici u Europskom parlamentu također traže od Komisije da temeljito razmotri jesu li tvrtke sa sjedištem u Xinjiangu koje izvoze u EU upletene u kršenja ljudskih prava, posebno onih povezanih s represijom nad Ujgurima.

Kako bi se žrtvama zajamčila učinkovita reparacija, tvrtke bi trebale biti odgovorne za svoje postupke i kažnjene novčanim kaznama za nanošenje štete ili doprinos tome, osim ako mogu dokazati da su postupale u skladu s obvezama due diligence  i poduzele mjere za sprječavanje takve štete. Prava žrtava ili dionika u trećim zemljama - koji su posebno ranjivi - također bi bila bolje zaštićena jer bi mogle izvesti tvrtke na sud prema zakonu EU-a.

Širok opseg i pomoć malim i srednjim poduzećima

Da bi se stvorili jednaki uvjeti, budući zakonodavni okvir o due diligence  trebao bi biti širok i primjenjivati se na sve velike poduzetnike pod zakonodavstvom EU ili osnovane u Europskoj uniji, uključujući ona koja pružaju financijske usluge. Pravila bi se također trebala primjenjivati na javno uvrštene MSP-ove i visoko-rizična MSP, koji bi trebali dobiti tehničku pomoć kako bi udovoljili zahtjevima.

„Ovaj novi zakon o due diligence poduzeća postavit će standarde za odgovorno poslovanje u Europi i šire. Odbijamo prihvatiti da su krčenje šuma ili prisilni rad dio globalnih lanaca opskrbe. Tvrtke će morati izbjegavati i rješavati štetu nanesenu ljudima i planeti u njihovim lancima opskrbe. Nova pravila dat će žrtvama zakonsko pravo na pristup podršci i traženje odštete, a osigurat će pravednost, jednake uvjete i pravnu jasnoću za sva poduzeća, radnike i potrošače,” rekla je izvjestiteljica Lara Wolters (S&D, NL).