17.03.2025.
PROBLEMATIKA
Globalizacija,
nova znanja i konkurencija pojačali su potrebu za novim profilima radne snage i
u zemljama u razvoju i u razvijenim zemljama. Problemi vezani za dostupnost
radne snage javljaju se uglavnom u nekim tercijarnim industrijama (informacije
i komunikacije, promet i ugostiteljstvo) te u građevinarstvu. Osim toga,
očekuje se da će proces transformacije i modernizacije gospodarstva u
nadolazećim godinama povećati potražnju za radnicima tehničkih profila, što bi
moglo dodatno pogoršati neusklađenost na tržištu rada. Također, ulazimo u
vremensku fazu u kojoj više ljudi odlazi u mirovinu nego što ih ulazi na
tržište rada. Demografske promjene u Europi uglavnom se odražavaju u sve većem
udjelu ljudi starijih od 65 godina i smanjenju broja stanovnika u dobnoj
skupini od 20 godina do 64 godine koja je najaktivniji dio stanovništva. To
povećava problem osiguranja dovoljne ponude radne snage koju tvrtke često
nastoje osigurati zapošljavanjem državljana trećih zemalja.
S rastućom
potrebom za radnicima – posebice onim visokokvalificiranima, a u nekim
slučajevima i nekvalificiranima – od početka 21. stoljeća događaju se velike
promjene u razvijenom svijetu (osobito u Europi). To ne utječe samo na
intenzitet i kvalitetu migracijskih tokova s novim smjerovima i regijama
uključenim u taj proces, već i na odgovore zemalja na migracijske
fenomene. Europa će morati brzo, konstruktivno i – prije svega – odlučno
odgovoriti na takve izazove kako bi mogla osigurati dovoljan broj odgovarajuće
kvalificiranih stranih radnika za optimalno funkcioniranje tržišta rada u
nadolazećem kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju.
Iako je mobilnost unutar Europske unije pravno dobro
regulirana i dobro uspostavljena (ali i dalje relativno niska – oko 4 %
stanovništva radne dobi), tržište rada Europske unije suočava se s ozbiljnim
nedostatkom radne snage. Poslodavci traže radnike izvan Europske unije, ali se
suočavaju s mnogim izazovima: administrativnim preprekama, dugotrajnim
postupcima, jezičnim barijerama, poteškoćama u integraciji, nepovjerenjem
sindikata i građana općenito i drugima.
MOGUĆA RJEŠENJA
Regionalni i
bilateralni sporazumi o zapošljavanju, primjerice, imaju velik potencijal u
odabiru mjera za osiguranje odgovarajuće radne snage jer se na taj način
proaktivno planira osiguranje odgovarajućih potreba za radnom snagom dugoročno
i na temelju potreba gospodarstva te demografskih pokazatelja. Dodatna je
mogućnost reguliranje područja priznavanja stručnih kvalifikacija prilagođeno
potrebama industrija ili određenih profesija. Baza talenata Europske unije,
predložena u Paketu za mobilnost vještina i talenata Europske komisije, također
može imati važnu ulogu u rješavanju potreba poslodavaca za vještinama. Njezina
potencijalna upotreba analizirana je u okviru ovog projekta.
Europski i nacionalni socijalni partneri imaju važnu ulogu u
uspostavljanju novih odnosa na tržištu rada i oblikovanju politika u vezi sa
zapošljavanjem državljana trećih zemalja. Socijalni je dijalog konstanta koja
se provlači kroz izuzetno promjenjiva vremena tehnološkog razvoja,
promijenjenog rada te načina komunikacije i pregovaranja. Ovaj nestabilni
sustav suočio se i s velikim poremećajima uzrokovanim jednim od najvećih
izazova u globalnom gospodarstvu – globalnom pandemijskom krizom. Ovakve ozbiljne
prijetnje tržištu rada i privatnom sektoru socijalni partneri uspješno
rješavaju komunikacijom i savjetovanjem na globalnoj razini kako bi
identificirali nove mogućnosti za suočavanje s preprekama koje su tehnološki
napredak i globalna pandemijska kriza donijeli globalnom gospodarstvu.
PROVEDBA PROJEKTA
Projekt Recruit4Tomorrow bavi se ovim izazovima kroz tri
glavne faze:
Analitička faza čiji je fokus na temama/područjima gdje se
potrebe tržišta rada mogu zadovoljiti zapošljavanjem državljana trećih zemalja:
regionalnim i bilateralnim sporazumima o zapošljavanju, mjerama vezanim za
zapošljavanje državljana trećih zemalja i državljana u deficitarnim zanimanjima
te kroz bazu talenata, priznavanjem neformalnog znanja (koje nije dio formalnog
obrazovanja), agencijskim radom, radom na daljinu (EU – treće zemlje),
primjerima dobre prakse. Partneri provode istraživanje, fokus grupe i anketu
među poslodavcima te razmjenjuju informacije s drugim zemljama EU.
Sastavljanje različitih mjera za zadovoljavanje potreba
tržišta rada zapošljavanjem državljana trećih zemalja na temelju rezultata
istraživanja te priprema zajedničkih preporuka za kreatore politika – kao
polazna točka za pregovore na tripartitnoj, sektorskoj i korporativnoj razini.
Međunarodni i nacionalni događaji za jačanje kapaciteta
dionika tržišta rada u području zapošljavanja državljana trećih zemalja, kao i
druge aktivnosti diseminacije.