HUP i Institut za istraživanje migracija: trećina stranih radnika kaže da ima bolju kvalitetu života u Hrvatskoj

BOLJA KVALITETA ŽIVOTA ZA 34% STRANIH RADNIKA

Rezultate istraživanja o stranim radnicima u Hrvatskoj predstavila je dr.sc. Iva Tadić iz Instituta za istraživanje migracija. Riječ je o prvom velikom kvantitativnom istraživanju o stranim radnicima iz Azije i Afrike u Hrvatskoj, provedeno u suradnji s istraživačima iz Bangladeša, Filipina, Indije i Nepala. Istraživanje je provedeno tijekom prosinca 2024. i siječnja 2025. godine, kombinirajući online i terensko istraživanje. U istraživanju je sudjelovalo 400 stranih radnika poglavito iz Filipina (38%), Nepala (26%) i Indije (20%), a prema sektoru zaposlenja, većina sudionika radi u prijevozu (22%), ugostiteljstvu (19%) i graditeljstvu (17%).

Kao glavni razlog dolaska u Hrvatsku navode ekonomske razloge, a gotovo 90% sudionika istraživanja izjavilo je da financijski pomaže svojoj obitelji u državama porijekla. Vezano uz planove za budućnost, 32% namjerava ostati u Hrvatskoj do 5 godina, 23% između 6 i 10 godina, 20% planira ostati do mirovine, a 19% želi ostati u Hrvatskoj do kraja života. Istraživanje je pokazalo kako 55% sudionika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku.

Strani radnici najviše su zadovoljni zdravljem, a najmanje životnim standardom, a unatoč preprekama na koje su naišli, 34% stranih radnika smatra da im se kvaliteta života nakon dolaska u Hrvatsku značajno poboljšala. Rezultati ovog istraživanja dali su jedinstven uvid u socio-demografski profil stranih radnika u Hrvatskoj te o njihovom iskustvu života u Hrvatskoj.

SURADNJA DOMAĆIH I STRANIH RADNIKA

Sudionike konferencije pozdravili su Sadmir Hošić, dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika i Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija.

„Hrvatska je u zadnje vrijeme doživjela razne promjene, a ovaj fenomen dolaska velikog broja stranih radnika iz dalekih zemalja uvelike utječe na naše okruženje. Država je napravila već neke iskorake u procesima integracije, moramo nastaviti raditi svi zajedno – ne samo kao poduzetnici nego kao društvo u cijelosti kako bismo i stranim i domaćim radnicima omogućili kvalitetniju integraciju na tržištu rada“, istaknuo je Sadmir Hošić.

„Ključno je uspostaviti otvoreni dijalog jer težimo stvaranju uključivog društva. Hrvatska treba razvijati proaktivnu migracijsku politiku koja će spriječiti podjele i segregaciju te prepoznati da migracije nisu samo fizički, već i duboko socijalni proces – ne dolaze samo radnici, već ljudi sa svojim pričama, obiteljima i potrebama, i upravo tako im moramo pristupati“, dodala je Perić Kaselj.

Uslijedio je panel na temu sinergije različitosti i kako suradnja domaćih i stranih radnika podiže produktivnost i inovativnost hrvatskih poduzeća. Sudjelovali su Sara Drobac iz Infobipa, Ana Marčinko iz Isusovačke službe za izbjeglice, Jasna Pipunić iz Sindikata gospodarstva te Ivan Balabanić iz Instituta za istraživanje migracija.

Na panelu o stranim i domaćim radnicima, kao radnoj i novoj snazi društva, svoje iskustvo ispričali su Sadmir Hošić, iz tvrtke Textile Care Services i dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, Wafa Kharroubi, W.A.F.A. usluge za škole i javni sektor, Bojan Stanimirovikj i Barbara Olenik Staničić iz tvrtke Jadran d.d., te Dario Ćorić iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Konferencija „Migracije, tržište rada i integracija: Hrvatska sutra“ organizirana je u okviru projekta Recruit4Tomorrow na kojemu Hrvatska udruga poslodavaca radi u suradnji s udrugama poslodavaca iz Slovenije, Mađarske, Slovačke i Bugarske. Projekt je predstavio Dubravko Ćuk, direktor granskih udruga pri HUP-u. Riječ je o jedinstvenoj kolaboraciji u sklopu koje se udruge poslodavaca iz nekoliko različitih zemalja kroz suradnju i međusobnu usporedbu iskustava bave zajedničkom temom zapošljavanja strane radne snage u državama Europske unije. Ciljevi su projekta provesti detaljnu studiju tržišta rada zemalja sudionica i istražiti područja u kojima se potrebe tržišta rada mogu zadovoljiti zapošljavanjem državljana trećih zemalja.