Aktualno

Europska komisija jučer je postigla dogovor s Turskom o zajedničkom Akcijskom planu kojim će se ojačati suradnja na upravljanju migracijama kako bi se rješavanju izbjegličke krize pristupilo usklađenim djelovanjem. Na sinoćnjem zasjedanju Europskog vijeća šefovi država i vlada 28 država članica EU-a podržali su sporazum i pozdravili donošenje zajedničkog Akcijskog plana. U Akcijskom planu navodi se niz zajedničkih djelovanja koja hitno moraju poduzeti Europska unija i Republika Turska radi koordiniranog suočavanja sa zajedničkim izazovima te dopunjavanja turskih napora na upravljanju velikim brojem osoba u Turskoj kojima je potrebna zaštita. Osim toga, Europska unija – njezine institucije i države članice – jučer se obvezala i na jačanje političke suradnje s Turskom, pružanje znatne financijske potpore Turskoj, ubrzanje ostvarenja plana liberalizacije viznog režima i revitalizaciju turskog pristupnog procesa. Sporazum koji je dogovorila Komisija, koju je u pregovorima zastupao prvi potpredsjednik Timmermans, rezultat je intenzivnih razgovora s turskim tijelima, predsjednikom Erdoğanom, premijerom Davutoğluom i ministrom vanjskih poslova Sinirlioğluom. Dodatne informacije: tekst zajedničkog Akcijskog plana; izlaganje predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera na zasjedanju Europskog vijeća

Komisija je danas objavila rezultate provjere prikladnosti (REFIT) zakonodavstva EU-a o sigurnosti putničkih brodova. Kroz luke u EU-u svake godine prođe gotovo 400 milijuna putnika, što znači da pomorski prijevoz ima važnu ulogu u mobilnosti građana EU-a. Iako je provjerom prikladnosti potvrđeno da postojeće zakonodavstvo dobro služi svrsi, pokazalo se i da je trenutačni zakonodavni okvir moguće pojednostavniti. Komisija stoga u sljedećoj fazi predviđa uklanjanje zastarjelih, nejasnih i nerazmjernih odredbi. To je u skladu s Agendom za bolju regulativu koju je Komisija donijela u svibnju 2015. Povjerenica EU-a za promet Violeta Bulc istaknula je da je „smanjenje birokracije za poduzeća i povećanje sigurnosti europskih građana temelj prometne politike Komisije“.

U rujnu 2015. godišnja stopa inflacije u europodručju iznosila je -0,1 posto, što je smanjenje u odnosu na 0,1 posto u kolovozu. U rujnu 2014. stopa inflacije iznosila je 0,3 posto. U rujnu 2015. godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji iznosila je -0,1 posto, što je smanjenje u odnosu na 0,0 posto u kolovozu. Prošle godine stopa inflacije iznosila je 0,4 posto. Podaci su dobiveni od Eurostata, statističkog ureda Europske unije. U rujnu 2015. u sedamnaest država članica zabilježena je negativna godišnja stopa inflacije. Najmanja godišnja stopa inflacije zabilježena je na Cipru (-1,9 posto), u Rumunjskoj (-1,7 posto) i u Španjolskoj (-1,1 posto). Najveća godišnja stopa inflacije zabilježena je na Malti (1,6 posto) te u Belgiji, Portugalu i Švedskoj (0,9 posto). U usporedbi s kolovozom 2015. godišnja stopa inflacije smanjila se u osamnaest država članica, u četiri se nije mijenjala, a u šest se povećala. U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije u rujnu 2015. iznosila -0,5 posto. Najveći utjecaj na povećanje godišnje stope inflacije u europodručju imali su restorani i kafići (+0,12 postotnih bodova), povrće (+0,11 postotnih bodova) i duhan (+0,08 postotnih bodova), dok su goriva za vozila ( 0,71 postotnih bodova), loživo ulje (-0,25 postotnih bodova) te mlijeko, sir i jaja ( 0,06 postotnih bodova) imali najveći učinak na njezino smanjenje. Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je ovdje.

Komisija je danas donijela plan kojim će se omogućiti ulaganje 16 milijardi eura u istraživanje i inovacije tijekom 2016. i 2017. godine. Nove mogućnosti financiranja dostupne u okviru Obzora 2020., EU-ova programa za financiranje istraživanja i inovacija, izravno su usklađene su s političkim prioritetima predsjednika Junckera. Omogućit će hvatanje u koštac s nekim od najhitnijih izazova s kojima je Europa suočena te pridonijeti digitalizaciji našega gospodarstva, osuvremenjivanju industrije, sprječavanju trgovine ljudima, kriminala i terorizma te reakciji na izbijanje velikih bolesti. Povjerenik Carlos Moedas, zadužen za istraživanje, znanost i inovacije, izjavio je: „Istraživanje i inovacije pokretači su europskog napretka i ključni su u rješavanju najvažnijih suvremenih izazova kao što su imigracija, klimatske promjene, čista energija i zdrava društva. Tijekom sljedeće dvije godine sredstvima u iznosu od 16 milijardi eura iz programa Obzor 2020. podupirat će se najvažnija europska znanstvena istraživanja kojima će se poboljšati život građana.“ Programom rada ojačat će se i otvorena i uključiva priroda programa Obzor 2020., što znači da će biti „otvoren znanosti, otvoren inovaciji i otvoren svijetu“. Na internetu su dostupni priopćenje za medije i informativni članak.