Aktualno


Jesu li pacijenti žrtve stigmatizacije privatnog zdravstva?

03.10.2016.

Zoran Knežević, predsjednik Udruge sudjelovao je na konferenciji Hospital Days 2016. na Okruglom stolu pod nazivom 'Jesu li pacijenti žrtve stigmatizacije privatnog zdravstva?'.
Na Okruglom stolu razgovaralo se o razlikama u privatnom i javnom zdravstvu, participaciji pacijenata u troškovima liječenja, cijenama dijagnostičko terapijskih postupaka ali i radu liječnika zaposlenih u javnom sektoru kod privatnog poslodavca.
Knežević je istaknuo kako bez obzira koja će odluka biti donesena vezano uz rad liječnika iz javnog sektora kod privatnog poslodavca svakako mora postojati pravna sigurnost, a ne da se kao do sada propisi mijenjaju svako malo. Također je istaknuo kako je potrebna sinergije između privatnog i javnog zdravstva. Samo kroz partnerstvo privatnog i javnog sektora moguće je najracionalnije iskoristiti sve postojeće resurse, ali i ući u održive investicije koje će unaprijediti kvalitetu zdravstvene skrbi za sve naše građane. Mišljenja smo, rekao je Knežević da u Republici Hrvatskoj treba postojati sustav zdravstva kojem je svejedno da li je privatno ili javno sve dok je usluga koja se pruža pacijentima zadovoljavajuća po svim medicinskim standardima i dok je zastupljena ekonomičnost u postupanju u čemu privatno zdravstvo može biti primjer jer vodi računa o omjeru cijene i kvalitete.

Okrugli stol u organizaciji HUP-a i izdavača Hanza Media: „Zdravstvo“

05.09.2016.

Zagreb, 5. rujna 2016. - U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i izdavača Hanza Media održan je danas u prostorijama HUP-a četvrti u nizu okruglih stolova uoči nadolazećih izbora pod nazivom „Zdravstvo“.

Rasprava je održana u sklopu projekta „Prava pitanja“ kojega su pokrenula izdanja Hanza medije među kojima su Jutarnji list, Slobodna Dalmacija i Globus. U okviru tog projekta i temeljem dokumenta „HUP-ovih 7“ kojega smo javno predstavili i uputili parlamentarnim strankama na konferenciji za medije, održat će se četiri okrugla stola i završna konferencija na kojima će poslodavci i predstavnici političkih stranaka razgovarati o mogućim rješenjima ključnih problema koji ograničavaju gospodarski rast. „HUP-ovih 7“ zapravo je izbor najprioritetnijih među „HUP-ovih 16“ ključnih pitanja koja smo stranaka uputili uoči prethodnih izbora. Tada od stranaka nismo dobili zadovoljavajuće, već samo općenite odgovore oko načina na koji misle rješavati najvažnije probleme koji koče gospodarski oporavak i rast. Zato smo strankama ponovno uputili naša pitanja ali smo sada među njima izabrali one za koje smatramo da su najveći prioritet i da na njima treba početi raditi odmah već u prvoj godini mandata. Naravno, očekujemo da se i ostala pitanja rješavaju u narednim godinama mandata jer smatramo da bez toga nije moguće ostvariti dugoročan, održiv i dovoljno snažan rast.

Reagiranje na prilog o listama čekanja u Splitskom KBC-u

14.07.2016.

HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, liječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb reagirala je prema HRT-u, emisiji Hrvatska uživo povodom priloga o listama čekanja i stanju u KBC Split emitiranome 13. srpnja 2016.

Naime, ovim putem Udruga je željela ukazati na činjenicu da tvrdnja iznesena u prilogu o tome kako u čitavoj Splitsko-dalmatinskoj županiji postoji samo jedan ultrazvučni uređaj za pregled krvnih žila i jedan MR uređaj, onaj u splitskome KBC-u – nije točna. Točno je da su to jedini uređaji unutar sustava javnoga zdravstva, međutim takvim uređajima raspolažu privatne ustanove na području grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

Upravo svjesni ograničenih mogućnosti unutar sustava javnoga zdravstva HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb u više je navrata pozivala ministra zdravlja na održavanje zajedničkog sastanka kako bi se razgovaralo o suradnji privatnog i javnog sektora kroz korištenje opreme i resursa kojima privatne zdravstvene ustanove već raspolažu, a s ciljem smanjivanja listi čekanja i pružanja pravodobnijih i kvalitetnijih usluga građanima. Nažalost, od strane Ministarstva nije bilo odgovora na naše pozive iako se angažiranjem privatnih zdravstvenih ustanova s kojima i država i pacijenti imaju dugogodišnja pozitivna iskustva može, u vrlo kratkome roku, postići smanjenje listi čekanja, ali i smanjenje troškova u zdravstvu, a na dobrobit pacijenata i poreznih obveznika.

Na sve veću potrebu jačeg partnerstva i sinergije privatnog i javnog zdravstva kako bi se u vrijeme postojanja značajnih ograničenja u javnim budžetima zadržala visoka razina usluge za pacijente ukazuje i praksa diljem Europske unije. Sve je više zemalja koje prepoznaju da privatne ustanove nadograđuju i rasterećuju javni sustav zbog čega jačaju suradnju privatnog i javnog sektora.

Rješenje postojećih problema u hrvatskome sustavu zdravstva nije isključivo u nabavci novih uređaja. Naime, ukupni trošak nabavke novih najsuvremenijih uređaja osjetno je viši od cijene samog uređaja i uključuje dodatne troškove uređenja prostora te educiranja osoblja za njihovo korištenje. Osim toga, nakon instaliranja u bolnicu HZZO svaki napravljeni pregled na nekom takvom uređaju plaća toj istoj bolnici u koju su smješteni uređaji koje je već platila država. Istodobno, u slučaju korištenja takve, suvremene opreme u privatnim ustanovama HZZO tj. država plaćaju samo obavljene preglede, dok je nabavka uređaja, educiranje osoblja i uređenje prostora trošak kojega snosi isključivo privatni vlasnik.

Za razliku od Hrvatske druge članice EU prepoznaju da suradnjom s privatnim zdravstvom javno zdravstvo dobiva kvalitetnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja, mogućnost racionalizacije troškova i poticaj za podizanje kvalitete usluge na razinu kakvu nudi privatni sektor. Pacijenti kroz takvu suradnju dobivaju dostupniju, bržu i kvalitetniju medicinsku uslugu pa je to dobitna kombinacija za dionike u sustavu zdravstva.

Pritom su domaće privatne ustanove već nebrojeno puta dokazale da imaju znanja, mogućnosti i kvalitetu potrebnu za rad s pacijentima i za pružanje prijeko potrebne dopune javnom sektoru. No, privatne ustanove se i dalje potpuno neracionalno „guraju po strani“ iako su rezultati javnog sustava zbog njegove preopterećenosti sve porazniji.

Mišljenja smo da i u Hrvatskoj treba postojati sustav zdravstva koji koristi sinergije javnih i privatnih ustanova naravno uz uvjet ekonomske opravdanosti i zadovoljavajućeg omjera cijene i kvalitete te zadovoljavajuće razine usluge u svim dijelovima sustava u skladu sa zadanim medicinskim standardima.

Suradnja privatnih i javnih ustanova nipošto ne znači privatizaciju cjelokupnog sustava zdravstva već, upravo suprotno, omogućava da se racionalnijim korištenjem sredstava osiguranika, hrvatskim građanima omoguće kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge.

Privatne zdravstvene ustanove pozivaju javno zdravstvo na suradnju nudeći mogućnost ušteda te brže i kvalitetnije usluge

13.06.2016.

HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb podržava obnavljanje opreme i ulaganje u hrvatske bolnice, ali smatra da ono mora biti strateški promišljeno, sustavno i racionalno. Nabavku 4 CT i 9 MSCT uređaja ukupne vrijednosti 67 milijuna kuna Udruga ne smatra takvim potezom i tim povodom upućuje i javni poziv Ministarstvu zdravlja na dijalog i suradnju u racionalizaciji troškova zdravstvenog sustava te podizanju kvalitete zdravstvenih usluga.

Predstavnica zdravstvenih udruga HUP-a na „Tjednu EU fondova“

09.03.2016.

Predstavnica zdravstvenih udruga HUP-a Maša Smokrović sudjelovala je 8. ožujka  na „Tjednu EU fondova“ u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u panel raspravi Socijalno uključivanje i zdravlje u okviru PO 8.
Smokrović je pozdravila najavljene planirane postupke dodjele u 2016. godini u ukviru PO 8 koji se odnose na primarnu i hitnu zdravstvenu zaštitu, dnevne bolnice, bolničku skrb za ranjive skupine, socijalne usluge za osobe s invaliditetom, za djecu i mlade i deinstitucionalizacija i uspostavu veteranskih centara. Ali je istaknula kako Ministarstvo zdravlja mora u strateškim dokumentima i natječajima koje raspisuje prepoznati i privatne zdravstvene ustanove kao potencijalne korisnike sredstava EU fondova.

Održana redovna godišnja Skupština Udruge

03.03.2016.

Redovna godišnja Skupština HUP-Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb održana je 3. ožujka 2016. godine. Pozdravnu riječ članovima Skupštine i zahvalu na dolasku u velikom broju uputio je predsjednik Udruge Zoran Knežević. Osim usvajanja Izvješća o radu za 2015. članovi su donijeli Program rada za 2016. godinu. Razgovaralo se aktualnoj gospodarskoj situaciji, administrativnim preprekama, problemima vezanim uz Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. Suradnja s Ministarstvom zdravlja i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje izuzetno je važna za ovu Udrugu, stoga su članovi stava kako ove institucije moraju prepoznati potencijale privatnih zdravstvenih ustanova. Suradnjom privatnog i javnog sektora u zdravstvu nadograđuje se javni sustav i podiže kvaliteta zdravstvenih usluga što je za pacijenta najvažnije. 


Najava_Redovna godišnja Skupština Udruge

08.02.2016.

Redovna godišnja Skupština HUP - Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb biti će održana u četvrtak, 3. ožujka 2016. godine s početkom u 16,00 sati u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, Zagreb, Radnička cesta 52/I.

Donijeti ključne zdravstvene zakone

15.12.2015.

Hrvatska udruga poslodavca održala je tradicionalni predblagdanski domjenak na kojem se okupilo više od 300 hrvatskih poslodavaca, članova HUP-a i uzvanika. Tom prilikom predstavljeni su rezultati godišnjih istraživanja: „Poslovna očekivanja HUP-a za 2016.“

Zoran Knežević, predsjednik HUP-Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb

Ispraćajući 2015-tu godinu ne možemo ne primjetiti da je to to godina u kojoj je u zdravstvenom sustavu napravljeno dosta pri čemu prvenstveno mislim na smanjenje lista čekanja i sanaciju kroničnih gubitaša koji su usporavali cijeli sustav. Međutim, propuštena je prilika da se kao šlag na tortu donesu novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim bi bila podignuta razina zdravstvene usluge u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te onemogućen najveći dio rada na crno u zdravstvu.
vrh stranice
vrh stranice