Aktualno

Reagiranje na prilog o listama čekanja u Splitskom KBC-u

14.07.2016.

HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, liječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb reagirala je prema HRT-u, emisiji Hrvatska uživo povodom priloga o listama čekanja i stanju u KBC Split emitiranome 13. srpnja 2016.

Naime, ovim putem Udruga je željela ukazati na činjenicu da tvrdnja iznesena u prilogu o tome kako u čitavoj Splitsko-dalmatinskoj županiji postoji samo jedan ultrazvučni uređaj za pregled krvnih žila i jedan MR uređaj, onaj u splitskome KBC-u – nije točna. Točno je da su to jedini uređaji unutar sustava javnoga zdravstva, međutim takvim uređajima raspolažu privatne ustanove na području grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

Upravo svjesni ograničenih mogućnosti unutar sustava javnoga zdravstva HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb u više je navrata pozivala ministra zdravlja na održavanje zajedničkog sastanka kako bi se razgovaralo o suradnji privatnog i javnog sektora kroz korištenje opreme i resursa kojima privatne zdravstvene ustanove već raspolažu, a s ciljem smanjivanja listi čekanja i pružanja pravodobnijih i kvalitetnijih usluga građanima. Nažalost, od strane Ministarstva nije bilo odgovora na naše pozive iako se angažiranjem privatnih zdravstvenih ustanova s kojima i država i pacijenti imaju dugogodišnja pozitivna iskustva može, u vrlo kratkome roku, postići smanjenje listi čekanja, ali i smanjenje troškova u zdravstvu, a na dobrobit pacijenata i poreznih obveznika.

Na sve veću potrebu jačeg partnerstva i sinergije privatnog i javnog zdravstva kako bi se u vrijeme postojanja značajnih ograničenja u javnim budžetima zadržala visoka razina usluge za pacijente ukazuje i praksa diljem Europske unije. Sve je više zemalja koje prepoznaju da privatne ustanove nadograđuju i rasterećuju javni sustav zbog čega jačaju suradnju privatnog i javnog sektora.

Rješenje postojećih problema u hrvatskome sustavu zdravstva nije isključivo u nabavci novih uređaja. Naime, ukupni trošak nabavke novih najsuvremenijih uređaja osjetno je viši od cijene samog uređaja i uključuje dodatne troškove uređenja prostora te educiranja osoblja za njihovo korištenje. Osim toga, nakon instaliranja u bolnicu HZZO svaki napravljeni pregled na nekom takvom uređaju plaća toj istoj bolnici u koju su smješteni uređaji koje je već platila država. Istodobno, u slučaju korištenja takve, suvremene opreme u privatnim ustanovama HZZO tj. država plaćaju samo obavljene preglede, dok je nabavka uređaja, educiranje osoblja i uređenje prostora trošak kojega snosi isključivo privatni vlasnik.

Za razliku od Hrvatske druge članice EU prepoznaju da suradnjom s privatnim zdravstvom javno zdravstvo dobiva kvalitetnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja, mogućnost racionalizacije troškova i poticaj za podizanje kvalitete usluge na razinu kakvu nudi privatni sektor. Pacijenti kroz takvu suradnju dobivaju dostupniju, bržu i kvalitetniju medicinsku uslugu pa je to dobitna kombinacija za dionike u sustavu zdravstva.

Pritom su domaće privatne ustanove već nebrojeno puta dokazale da imaju znanja, mogućnosti i kvalitetu potrebnu za rad s pacijentima i za pružanje prijeko potrebne dopune javnom sektoru. No, privatne ustanove se i dalje potpuno neracionalno „guraju po strani“ iako su rezultati javnog sustava zbog njegove preopterećenosti sve porazniji.

Mišljenja smo da i u Hrvatskoj treba postojati sustav zdravstva koji koristi sinergije javnih i privatnih ustanova naravno uz uvjet ekonomske opravdanosti i zadovoljavajućeg omjera cijene i kvalitete te zadovoljavajuće razine usluge u svim dijelovima sustava u skladu sa zadanim medicinskim standardima.

Suradnja privatnih i javnih ustanova nipošto ne znači privatizaciju cjelokupnog sustava zdravstva već, upravo suprotno, omogućava da se racionalnijim korištenjem sredstava osiguranika, hrvatskim građanima omoguće kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge.

Privatne zdravstvene ustanove pozivaju javno zdravstvo na suradnju nudeći mogućnost ušteda te brže i kvalitetnije usluge

13.06.2016.

HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb podržava obnavljanje opreme i ulaganje u hrvatske bolnice, ali smatra da ono mora biti strateški promišljeno, sustavno i racionalno. Nabavku 4 CT i 9 MSCT uređaja ukupne vrijednosti 67 milijuna kuna Udruga ne smatra takvim potezom i tim povodom upućuje i javni poziv Ministarstvu zdravlja na dijalog i suradnju u racionalizaciji troškova zdravstvenog sustava te podizanju kvalitete zdravstvenih usluga.

Predstavnica zdravstvenih udruga HUP-a na „Tjednu EU fondova“

09.03.2016.

Predstavnica zdravstvenih udruga HUP-a Maša Smokrović sudjelovala je 8. ožujka  na „Tjednu EU fondova“ u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u panel raspravi Socijalno uključivanje i zdravlje u okviru PO 8.
Smokrović je pozdravila najavljene planirane postupke dodjele u 2016. godini u ukviru PO 8 koji se odnose na primarnu i hitnu zdravstvenu zaštitu, dnevne bolnice, bolničku skrb za ranjive skupine, socijalne usluge za osobe s invaliditetom, za djecu i mlade i deinstitucionalizacija i uspostavu veteranskih centara. Ali je istaknula kako Ministarstvo zdravlja mora u strateškim dokumentima i natječajima koje raspisuje prepoznati i privatne zdravstvene ustanove kao potencijalne korisnike sredstava EU fondova.

Svaka nova vlast ima svoju strategiju

15.12.2015.

Hrvatska udruga poslodavca održala je tradicionalni predblagdanski domjenak na kojem se okupilo više od 300 hrvatskih poslodavaca, članova HUP-a i uzvanika. Tom prilikom predstavljeni su rezultati godišnjih istraživanja: „Poslovna očekivanja HUP-a za 2016.“

dr. Damir Biloglav, predsjednik HUP-Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu

Osnovni preduvjet za normalnije poslovanje liječnika obiteljske medicine je jasno i dugoročno definiran model zdravstva koji želimo razvijati. Nedopustivo je da svaka nova vlast donosi svoju strategiju razvoja zdravstva koju onda i sama ne provodi već je bezglavo i besciljno mijenja iz dana u dan.

HZZO-nadzor i kontrola u privatnim zdravstvenim ustanovama

25.11.2015.

Hrvatske udruge poslodavaca zatražila je u ime svojih članova zdravstvenih udruga, a koji dio svog poslovanja ugovaraju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a dio ostvaruju na slobodnom tržištu mišljenje o educiranosti i nadležnosti kontrolora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za provođenje kontrole i nadzora cjelokupnog financijskog poslovanja ugovornog subjekta.

Odgovor HZZO-a možete vidjeti ovdje

Hrvatski građani najzadovoljniji uslužnošću privatnog zdravstvenog sektora

10.09.2015.

Hrvatski građani najzadovoljniji su uslužnošću privatnog zdravstvenog sektora pokazalo je istraživanje hrvatske tvrtka ICERTIAS provedeno tijekom mjeseca srpnja 2015. Na konkretno pitanje u ICERTIAS Customers' Friend istraživanju: "Odaberite uslužni gospodarski sektor za koji smatrate da tvrtke unutar njega u Hrvatskoj nude najveću razinu uslužnosti - najbolji odnos prema svojim klijentima:" najveći broj ispitanika odabrao je odgovor: privatni zdravstveni sektor.

Bijela knjiga HUP-Udruga liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu

17.06.2015.

Stava sam kako je primarnu zdravstvenu zaštitu potrebno organizacijski, financijski te investicijski, smjestiti u središte zdravstvene skrbi za pacijenta istovremeno prateći tehnologije u zdravstvu, a kako bi se značajno povećao potencijal zdravstvenog zbrinjavanja na razini primarne zdravstvene zaštite te povećala efikasnost ukupnog zdravstvenog sustava. Želim naglasiti kako prihodi ugovornih privatnih zdravstvenih djelatnika kao i ugovornih ustanova izvan onih ostvarenih temeljem ugovora sa HZZO-om gotovo da i ne postoje. Stoga je daleko najznačajniji dio zdravstvenog sustava izravno ovisan o financijskom poslovanju s HZZO-om. Nije dobro da gotovo cijeli zdravstveni sustav bude u financijskom pogledu ovisnik o HZZO-u već je potrebno otvarati se drugim izvorima prihoda. Također želimo naglasiti da se nikako ne smije gušiti poduzetnička inicijativa u zdravstvu i destimulirati ulaganje u opremu i edukaciju jer time srozavamo kvalitetu zdravstvene usluge i na žalost bijeg mlađih zdravstvenih stručnjaka van RH.
dr. Damir Biloglav, predsjednik Udruge


vrh stranice
vrh stranice