11.02.2026.
Program je
otvorio prof. dr. sc. Darko Tipurić s uvodnim izlaganjem „Niska
produktivnost kao razvojni problem Hrvatske?“, u kojem je istaknuo temeljno
ograničenje nacionalne konkurentnosti. Prema njegovim riječima, unatoč
relativnoj makroekonomskoj stabilnosti, Hrvatska bilježi znatno nižu produktivnost
rada u odnosu na prosjek Europske unije, što je dugoročno ograničava u pogledu
rasta životnog standarda i inovacijske dinamike. Naveo je da dominacija sektora
s niskom dodanom vrijednosti, poput turizma, usporava ukupni napredak, dok
spora digitalizacija, niski izdaci za istraživanje i razvoj te rigidni
regulatorni uvjeti dodatno usporavaju modernizaciju gospodarstva. Naglasio je
potrebu za strukturnim reformama koje uključuju povećanje ulaganja u
tehnologiju, unapređenje institucija i obrazovanja te uklanjanje
administrativnih prepreka.
Nakon predavanja uslijedila je panel-rasprava pod vodstvom
moderatorice prof. dr. sc. Ivane Bestvine Bukvić. Panelisti su bili: Slađana
Ćosić (Europska investicijska banka – EIB), Josip Ergović (Nexe
d.d.), Branka Hitner (Carta d.o.o.), Ivan Jelušić (Orqa d.o.o.), Zoran
Uranjek (Harburg-Freudenberger Belišće d.o.o.) te prof. dr. sc. Darko
Tipurić (CCGM).
Sudionici su se
kroz dinamičnu raspravu dotakli više aspekata koji utječu na konkurentnost
Hrvatske. Hitner je upozorila na izazove malih i srednjih poduzeća u
prilagodbi digitalnim standardima i potrebu jednostavnijeg pristupa
financiranju inovacija, dok je Jelušić naglasio kako fleksibilnost
tržišta rada i poticanje start-up ekosustava mogu postati katalizatori tehnološkog
razvoja. Uranjek je iz perspektive industrijskog sektora istaknuo
važnost stabilnog i predvidivog regulatornog okvira te kvalitetne
infrastrukture za privlačenje investicija. Sudionici panela složili su se da je
presudna bolja suradnja između akademske zajednice, javnog sektora i privatnog
sektora kako bi se smanjila distanca između teorijskih znanja i praktičnih
potreba poduzeća.
Među najvažnijim
zaključcima s foruma bila je poruka da konkurentnost zahtijeva koordinirano
djelovanje javnog i privatnog sektora, uz fokus na rast produktivnosti kao
ključnu polugu razvoja hrvatskog gospodarstva. Ujedno je istaknuta uloga HUP-a
i CCGM-a u poticanju dijaloga između gospodarstva i obrazovnih institucija, kao
i kontinuirano razvijanje institucionalnih kapaciteta za podršku inovacijama,
upravljanju i profesionalizaciji poslovnih procesa.
Forum je okupio
brojne predstavnike poslovnog svijeta, studente i stručnjake koji su imali
priliku razmijeniti iskustva i perspektive te definirati smjernice za buduće inicijative
koje bi mogle potaknuti konkurentniji, inovativniji i otporniji hrvatski
gospodarski sustav.