16.06.2020.
Ekonomske
posljedice pandemije COVID-19 stavljaju kohezijsku politiku u prvi plan mjera
oporavka kao ključne politike EU koja najbolje može spriječiti sve veće
nejednakosti. Izbijanje koronavirusa može dovesti do povećanja regionalnih
razlika koje, ako se mjere ne poduzmu hitno, mogu ugroziti funkcioniranje
jedinstvenog tržišta. Kohezijska politika je u velikoj mjeri osmišljena
kako bi pružila dodatnu podršku svim državama članicama i regijama, posebno
onima čija je gospodarstva posebno teško pogodila pandemija i imaju najmanje
kapaciteta, rekao je Marko Pavić, hrvatski ministar za regionalni razvoj i EU
fondove.
U
svojoj raspravi ministri su istaknuli važnost snažnije potpore zdravstvenom
sektoru , kao i potrebu da se u potpunosti iskoriste ekonomski
potencijali sektora koji su najizloženiji, poput turizma i kulture.
S
obzirom na krizu, države članice razmatrale su mogućnost povećanja
fleksibilnosti transfera između strukturnih i investicijskih fondova. Cilj
bi bio povećati spremnost za hitne slučajeve i dodatno promicati otvaranje
novih radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima.
Neke
su države članice izrazile mišljenje da je potrebno dodatno promišljanje o
mogućnosti uključivanja mjera za brzo reagiranje, koje bi se mogle pokrenuti u
izuzetnim okolnostima, u okviru kohezijske politike.
Konačno,
ministri su se složili raditi na jačanju alata kohezijske politike kako
bi se društvima pomoglo u upravljanju trenutnom situacijom i postavilo osnove
za brz i održiv oporavak gospodarstava.
Videokonferencijom
je predsjedao Marko Pavić , hrvatski ministar za regionalni
razvoj i EU fondove. Europsku komisiju zastupala je povjerenica Elisa
Ferreira .
Na
kraju je hrvatsko predsjedništvo objavilo priopćenje za javnost.