Dok nam je hrvatsko zakonodavstvo poznato, iako se često mijenja, mađarsko zakonodavstvo bilo je poprilično iznenađenje jer se čini da imaju puno fleksibilnije radno vrijeme nego što to imamo mi u hrvatskim zakonima. Samo kao primjer možemo navesti da radnici koji rade u smjenskom radu, tijekom mjeseca moraju imati samo jedan slobodan dan, a taj dan mora biti nedjelja. Prema njihovim analizama u takvom smjenskom radu radi 15 % žena i 25 % muškaraca. Ostali radnici koji ne rade u smjenama mogu tjedno raditi šest dana i svaki tjedan moraju imati sjedan slobodan dan. Banka sati odnosno okvir radnog vremena kako ga oni zovu, dostupan je svim poslodvacima i ne ovisi o kolektivnim ugovorima, veličini poslodavca niti o socijlanom dijalogu. Ono što je zanimljivo kao posljedica je da se u Mađarskoj smanjuje službeni broj radnih sati , ali raste broj atipčnih radnih odnosa. Upravo takva fleksibilnost radnog vremena na koju još možemo dodati informaciju da je njihova minimalna plaća gotovo 1.000 kn niža od naše, sigurno znatno utječe na konkurentnost, pa nije čudo da imaju jako puno stranih kompanija na primjer, tvornica auto industrije. Ono što je također zanimljivo jest činjenica da su u svoje radno zakonodavstvo implementirali telework koji u našem zakonodavstvu još nije definiran jer mi imamo samo rad na izdvojenom mjestu rada, što podarzumjeva i rad od kuće, ali ne zadovoljava definiciju telework-a koja zahtjeva upotrebu IT tehnologije. Za one koji žele više informacija u zatvorenom dijelu weba možete naći prezentacije hrvatskih predavača, te propise mađarskog zakonodavstva na engleskom jeziku. PRIJAVA