Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. - važne informacije

Donosi nove načine za djelotvorniju provedbu postojećih propisa, nove obveze, mjere, ciljeve i mehanizme upravljanja – sve što je potrebno za što skoriji oporavak europske bioraznolikosti.

Plan je sljedeći:

• obuhvatiti najmanje 30 % europskog kopna i mora mrežom zaštićenih područja: proširiti postojeću mrežu Natura 2000, dopuniti je područjima zaštićenim u okviru nacionalnih programa i strogo zaštititi područja velike bioraznolikosti i važnosti za klimu
• obnoviti narušene ekosustave EU-a i smanjiti pritisak na bioraznolikost – u strategiji se predlaže dugoročni plan EU-a za obnovu prirode sa sljedećim ciljevima: nakon procjene učinka izraditi prijedlog novog pravnog okvira za obnovu prirode s obvezujućim ciljevima za obnovu oštećenih ekosustava, uključujući one koji su najbogatiji ugljikom; poboljšati stanje očuvanosti ili postići pozitivan trend u najmanje 30 % zaštićenih staništa i vrsta u EU-u koji nisu u povoljnom stanju; vratiti slobodan tok najmanje 25 000 km rijeka; zaustaviti smanjivanje broja poljskih ptica i kukaca, posebno oprašivača; općenito smanjiti upotrebu i rizike od kemijskih pesticida, a upotrebu opasnijih pesticida smanjiti za 50 %; namijeniti najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta ekološkoj poljoprivredi i znatno povećati primjenu agroekoloških praksi; smanjiti gubitak hranjiva iz gnojiva za najmanje 50 %, a upotrebu gnojiva za najmanje 20 %; posaditi najmanje 3 milijarde stabala poštujući pritom sva ekološka načela i štiteći preostale prašume i stare šume; izbjeći usputni ulov zaštićenih vrsta ili ga smanjiti na razinu koja omogućuje potpuni oporavak vrsta i ne ugrožava njihovo stanje očuvanosti
• omogućiti korjenite promjene: strategijom se pokreće novi proces za poboljšanje upravljanja bioraznolikošću kako bi države članice integrirale obveze iz strategije u nacionalne politike. Centar znanja o bioraznolikosti i partnerstvo za bioraznolikost poduprijet će bolju provedbu istraživanja i inovacija u području bioraznolikosti u Europi. Strategijom se nastoje stimulirati porezni sustavi i određivanje cijena kako bi bolje odražavali stvarne troškove povezane s okolišem, uključujući trošak gubitka bioraznolikosti, te kako bi bioraznolikost doista bila integrirana u donošenje javnih i poslovnih odluka.

Bioraznolikost je važna

Bioraznolikost – raznolikost života na Zemlji, uključujući biljke, životinje, gljive, mikroorganizme i staništa u kojima žive – i ekosustavi koji se sastoje od živih bića nama su izvor hrane, materijala, lijekova, rekreacije, zdravlja i dobrobiti. Filtriraju nam vodu, oprašuju usjeve, pročišćavaju zrak, apsorbiraju velike količine ugljika, reguliraju klimu, održavaju plodnost tla, daju nam lijekove i izvor su mnogih osnovnih sirovina za industriju.

Oštećeni ekosustavi su osjetljiviji pa teže podnose nepogode i nove bolesti. S druge strane, uravnoteženi ekosustavi štite nas od nenadanih katastrofa, a kad ih održivo koristimo, često nude najbolja rješenja za izvanredne situacije.

Gubitak bioraznolikosti utječe na:

• klimu – uništavanje i oštećivanje ekosustava i tla ubrzava globalno zatopljenje, a obnova prirode ublažava klimatske promjene
• poslovanje – prirodni kapital izvor je bitnih resursa za industriju i poljoprivredu
• zaštitu i sigurnost – gubitak prirodnih resursa, posebno u zemljama u razvoju, može dovesti do sukoba i povećati opću osjetljivost na prirodne katastrofe
• sigurnost opskrbe hranom – biljke i životinje, uključujući oprašivače i organizme u tlu, imaju ključnu ulogu u našem prehrambenom sustavu
• zdravlje – uništavanje prirode povećava rizik od bolesti i slabi imunitet, dok zdrava priroda pogoduje i duševnom zdravlju i dobrobiti ljudi
• jednakost – gubitak bioraznolikosti najviše pogađa najsiromašnije, što povećava nejednakost
• međugeneracijske odnose – potomstvu uskraćujemo osnovu za ispunjen život.

Provedba strategije za bioraznolikost potiče oporavak Europe nakon krize uzrokovane koronavirusom

Europski zeleni plan, uključujući ovu strategiju za bioraznolikost, europska je strategija rasta i poticat će oporavak od krize. Donijet će gospodarske koristi i pomoći u jačanju naše otpornosti na buduće krize.

Tri ključna gospodarska sektora – poljoprivredni, građevinski i prehrambeni – uvelike ovise o prirodi, a ostvaruju više od 7 bilijuna EUR. Koristi od mreže EU-a za zaštitu prirode Natura 2000 procjenjuju se na 200 do 300 milijardi EUR godišnje.

Ulaganje u prirodu znači i ulaganje u lokalna radna mjesta i poslovne prilike, kao što su obnova prirode i ekološka poljoprivreda, te u zelenu i plavu infrastrukturu. Očekuje se da će potrebe za ulaganjem u tu mrežu osigurati čak 500 000 radnih mjesta. Ekološka poljoprivreda osigurava 10 – 20 % više radnih mjesta po hektaru nego konvencionalna poljoprivredna gospodarstva. Ekologizacija gradova nudi brojne mogućnosti za inovativna radna mjesta, od dizajnera i urbanista do urbanih poljoprivrednika i botaničara.

S druge strane, ako ovako nastavimo uništavati ekosustave, kontinuirana degradacija našeg prirodnog kapitala znatno će ograničiti poslovne prilike i socioekonomski razvojni potencijal. Gospodarski i društveni troškovi nedjelovanja u području okoliša i klime bili bi golemi te bi dovodili do vremenskih nepogoda i prirodnih katastrofa, ali i do smanjenja prosječnog BDP-a EU-a za do 2 %, u nekim regijama i više.* Prema procjenama svijet je od 1997. do 2011. izgubio 3,5 – 18,5 bilijuna EUR godišnje u uslugama ekosustava zbog promjena uzrokovanih prekrivanjem tla i oko 5,5 – 10,5 bilijuna EUR godišnje zbog degradacije zemljišta. Gubitak bioraznolikosti dovodi i do smanjenja prinosa usjeva i ulova ribe te do gubitka mogućih novih izvora lijekova.

Problem gubitka bioraznolikosti

Zbog neodrživih ljudskih aktivnosti svjetska se populacija divljih vrsta u zadnjih 40 godina smanjila za 60 %. U samo nekoliko desetljeća moglo bi izumrijeti oko milijun vrsta. Glavni su uzroci tog gubitka prenamjena prirodnih staništa u poljoprivredna zemljišta i širenje gradskih područja. Među drugim su uzrocima prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa (kao što su prelov i destruktivne poljoprivredne prakse), klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste.

Veza između gubitka bioraznolikosti i širenja bolesti

Postaje jasno da je otpornost našeg društva na rizike od izbijanja zoonoza s pandemijskim potencijalom oslabljena demografskim i gospodarskim čimbenicima. Oni vrše pritisak na ekosustave i dovode do neodrživog iskorištavanja prirode, uključujući krčenje šuma i nezakonitu ili slabo reguliranu trgovinu divljim vrstama.

Za zdravo društvo trebamo zdrave ekosustave. Trebamo dovoljno divljih životinja i dovoljno prostora za njih. Tako ćemo biti zaštićeni od bolesti kojima nije mjesto među ljudima i to će pridonijeti sprečavanju pandemija.

Globalna trgovina divljim vrstama i loše kontrolirane „mokre” tržnice, na kojima se prodaju riba, domaće i divlje životinje, također su velik faktor rizika od širenja bolesti.

Strategija za bioraznolikost ide u prilog borbi protiv klimatskih promjena

Gubitak bioraznolikosti i klimatske promjene međusobno su povezani. Klimatske promjene treći su najveći uzrok gubitka bioraznolikosti, a taj gubitak opet negativno utječe na klimu. Umjesto da skladište ugljik u tlu i biomasi, oštećeni ekosustavi ispuštaju ga natrag u atmosferu. Krčenje šuma povećava količinu ugljikova dioksida u atmosferi, što mijenja klimu i dovodi do daljnjeg gubitka bioraznolikosti.

Prirodna rješenja kao što su zaštita bioraznolikosti i obnova ekosustava izvrsno su sredstvo za suzbijanje učinaka klimatskih promjena i ekonomično korištenje resursa. Da bi se klimatske promjene do 2030. dovoljno ublažile, moramo obnoviti šume, tla i močvare te imati više zelenih površina u gradovima.

Plan za obnovu prirode, središnji element strategije za bioraznolikost, pomoći će da se zaustavi propadanje mnogih kopnenih i morskih vrsta i staništa te ih se vrati u zdravo stanje.

Financiranje

Strategija će zahtijevati mnogo ulaganja. Najmanje 20 milijardi EUR godišnje treba namijeniti za prirodu, posebno za obnovu ekosustava, ulaganje u mrežu Natura 2000 te u zelenu i plavu infrastrukturu država članica EU-a. To će zahtijevati mobilizaciju privatnog i javnog financiranja na nacionalnoj razini i razini EU-a, među ostalim putem niza različitih programa u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a. Osim toga, obnova prirode znatno će pridonijeti postizanju klimatskih ciljeva pa će se znatan dio od 25 % proračunskih sredstava EU-a namijenjenih djelovanju u području klime uložiti u bioraznolikost i prirodna rješenja.

U okviru programa InvestEU uspostavit će se namjenska inicijativa za ulaganje u prirodni kapital i kružno gospodarstvo kako bi se u sljedećih 10 godina na temelju javnog/privatnog mješovitog financiranja mobiliziralo najmanje 10 milijardi EUR. Priroda i bioraznolikost prioritet su i Plana ulaganja za europski zeleni plan. Kako bi potaknuo potrebna ulaganja, EU mora ulagačima pružiti dugoročnu sigurnost i pridonijeti uključivanju održivosti u financijski sustav. EU-ova taksonomija održivog financiranja pomoći će pri usmjeravanju ulaganja prema zelenom oporavku i primjeni prirodnih rješenja.

Stajalište EU-a u međunarodnim pregovorima o okviru za bioraznolikost nakon 2020.

U novoj Komisijinoj strategiji za bioraznolikost navode se obveze koje bi EU mogao preuzeti na Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti 2021.

U okviru te strategije Komisija predlaže Vijeću da EU zatraži da se uključe sljedeći elementi:

• sveobuhvatni globalni ciljevi za bioraznolikost do 2050., u skladu s UN-ovom vizijom „živjeti u skladu s prirodom”: do 2050. svi bi ekosustavi svijeta trebali biti obnovljeni, otporni i dovoljno zaštićeni; svijet bi se trebao obvezati na načelo neto dobiti, da vraća prirodi više nego što uzima, i da neće dopustiti da vrste izumiru zbog ljudskog djelovanja, barem kad je to moguće izbjeći
• ambiciozni globalni ciljevi za 2030. u skladu s obvezama EU-a koje se predlažu u novoj strategiji za bioraznolikost
• bolji načini provedbe u područjima kao što su financije, kapaciteti, istraživanje, stručnost i tehnologija
• mnogo intenzivniji postupak provedbe, praćenja i preispitivanja
• poštenu i ravnopravnu raspodjelu koristi od upotrebe genetskih resursa povezanih s bioraznolikošću.

Strategija pomaže u globalnoj krizi bioraznolikosti

Iako je zaustavljanje gubitka bioraznolikosti u Europi važno za održivi razvoj, većina glavnih žarišta bioraznolikosti nalazi se izvan Europe.

EU želi drugima biti uzor u očuvanju okoliša i održivom korištenju prirodnih resursa. Odlučan je u namjeri da iskoristi međunarodna partnerstva za promicanje brige o bioraznolikosti u okviru europskog zelenog plana i da poprati tu tranziciju u zemljama u razvoju. U ovoj se strategiji utvrđuje odlučan politički okvir za sve ono što treba provesti u djelo.

Kad je riječ o razvojnoj suradnji, utvrđuje se kako ćemo pojačati suradnju s partnerskim zemljama i ponuditi više sredstava za aktivnosti koje pogoduju bioraznolikosti te postupno ukidati subvencije koje mogu biti štetne za prirodu. Komisija će poduzeti sve što je potrebno da njezina trgovinska politika „ne nanosi štetu” bioraznolikosti. U tom procesu EU promiče i ulogu nedržavnih aktera i autohtonih skupina, što je važno da se osigura sudjelovanje svih dionika te da prelazak na održiviji razvoj koristi i najranjivijim skupinama.

Što nova strategija znači za:

•  Poljoprivredna zemljišta:

Strategija za bioraznolikost, objavljena zajedno sa strategijom „od polja do stola”, uključuje obveze da se umjesto smanjivanja broj oprašivača počne povećavati. Komisija zato smatra da se do 2030. 10 % poljoprivrednog zemljišta treba sastojati od „obilježja krajobraza velike raznolikosti”, primjerice u obliku živica ili cvjetnih pojaseva, a utjecaj poljoprivrednog sektora na okoliš znatno smanjiti. Napredovanje prema tom cilju neprestano će se ocjenjivati i prema potrebi će se uvoditi izmjene kako bi se smanjio negativan utjecaj na bioraznolikost, sigurnost opskrbe hranom i konkurentnost poljoprivrednika. Do tada bi se na četvrtini poljoprivrednih zemljišta trebala prakticirati ekološka poljoprivreda, a upotrebu i rizik od pesticida trebalo bi smanjiti za 50 %, kao i upotrebu najopasnijih pesticida.

•  Šume:

Predviđen je velik poticaj za zaštitu i obnovu šuma u EU-u, uključujući prašume i stare šume, s 3 milijarde novih stabala u EU-u do 2030., što znači udvostručenje trenutačnog trenda. Cilj je povećati površine pod šumom u EU-u, otpornost šuma i njihovu ulogu u povećanju bioraznolikosti, ublažavanju klimatskih promjena i lakšoj prilagodbi tim promjenama.

•  Tlo

U strategiji se utvrđuje obveza obnove degradiranog tla, ažuriranja Tematske strategije EU-a za zaštitu tla te ispunjavanja obveza EU-a i međunarodnih obveza u pogledu neutralnosti degradacije zemljišta. Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla, koji Komisija treba donijeti 2021., posebno će se baviti sprečavanjem i sanacijom onečišćenja tla.

•  Morske ekosustave:

Cilj je strategije ojačati zaštitu morskih ekosustava i obnoviti ih kako bi se postiglo „dobro stanje okoliša”, među ostalim širenjem zaštićenih područja i uspostavom strogo zaštićenih područja za obnovu staništa i ribljih stokova. Naglašava se da se pristup upravljanju ljudskim aktivnostima na moru treba temeljiti na ekosustavima. To znači smanjenje prelova ribljih stokova do razine najvišeg održivog prinosa ili niže (tj. do razine koja će omogućiti zdravu budućnost biomase ribljeg stoka), izbjegavanje usputnog ulova, ili barem njegovo smanjenje na bezopasne razine, kako bi se zaštitili morski sisavci, kornjače i ptice, posebno oni kojima prijeti izumiranje ili su u lošem stanju, te suzbijanje praksi koje oštećuju morsko dno.

•  slatkovodne ekosustave:

Pojačat će se provedba i primjena pravnog okvira EU-a o vodi i prirodi. Uklanjanjem barijera i obnovom poplavnih područja vratit će se slobodan tok najmanje 25 000 km rijeka.

•  Gradove i lokalne vlasti:

Promicanje zdravih ekosustava, zelene infrastrukture i prirodnih rješenja trebalo bi sustavno integrirati u prostorno planiranje, među ostalim u projektiranje zgrada, javnih prostora i infrastrukture. U suradnji s inicijativom Sporazum gradonačelnika radit će se na poticanju aktivnosti i strategija u području prirode i bioraznolikosti u okviru nove inicijative „Green City Accord”.

•  Onečišćenje:

Onečišćenje je glavni uzrok gubitka bioraznolikosti. U ovoj strategiji poziva se na prestanak onečišćenja dušikom i fosforom iz gnojiva do 2030. Upotrebu gnojiva trebalo bi do 2030. smanjiti za najmanje 20 %. Kako bi se to postiglo, Komisija će 2021. predstaviti akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla, 2022. akcijski plan za integrirano upravljanje hranjivima te strategiju EU-a o kemikalijama za održivost.

•  Širenje invazivnih stranih vrsta:

U strategiji se preuzima obveza da se znatno ograniči unos invazivnih stranih vrsta kako bi se broj vrsta s crvenog popisa koje one ugrožavaju smanjio za 50 %. Kako bi se to postiglo, predviđen je novi poticaj za provedbu Uredbe o invazivnim stranim vrstama, prije svega radi sprečavanja novih unosa i kontroliranja nastanjenih stranih vrsta.