28.05.2026.
Nužne su strukturne reforme,
ciljane socijalne mjere i porezna pravednost kako bi Hrvatska dugoročno
obuzdala inflaciju i očuvala investicijski potencijal
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) podržava
antiinflacijske mjere Vlade Republike Hrvatske koje adresiraju temeljne uzroke
inflacije, ali upozorava kako planirano ponovno uvođenje poreza na ekstra dobit
stvara dodatnu investicijsku neizvjesnost pred očekivano pristupanje OECD-u. Takve mjere će zahvatiti i
najuspješnije tvrtke, koje ulažu u produktivnost, razvoj, nova radna mjesta i
rast plaća zaposlenika stoga je nužno utvrditi točne razloge rasta poslovnih
rezultata, kako bi se izbjeglo rušenje konkurentnosti onih dijelova
gospodarstva koji stvaraju dodanu vrijednost. Također, jedna
od posljedica prethodnog poreza na ekstra dobit je pad udjela ulaganja
ne-financijskih poduzeća na 8% poslovnih prihoda u odnosu na prosječnih 12,5% u
pred-pandemijskom razdoblju.
HUP kontinuirano upozorava da se inflacija u Hrvatskoj
više ne može promatrati isključivo kao uvozna ili energetska, nego da je sve
snažnije povezana i s domaćim okolnostima pritiskom na rast plaća, rastom
administrativnih troškova i pregrijanom agregatnom potražnjom. Pozdravljamo
uvođenje ciljanih mjera, za što smo se kontinuirano zalagali, s obzirom na to
da linearni socijalni transferi, energetske subvencije i administrativna
ograničavanja cijena, nisu dovoljno učinkovito odgovorila na domaće
uzroke inflacije koji sve snažnije utječu na hrvatsko gospodarstvo. HUP zato
ističe važnost uspostave funkcionalnog registra stanovništva koji bi omogućio
pravednije i učinkovitije usmjeravanje socijalnih potpora prema najugroženijim
građanima, uz istodobno smanjenje neselektivne proračunske potrošnje.
„Pozdravljamo zaustavljanje daljnjeg bujanja mase
plaća u javnom sektoru i mjere koje idu prema stabilizaciji javne potrošnje.
Hrvatska danas treba fiskalnu odgovornost i jasne signale stabilnosti, ali i
politike koje dugoročno štite konkurentnost gospodarstva. Inflacija u Hrvatskoj
nije samo posljedica vanjskih šokova i cijena energenata, već je generirana i snažnim
rastom plaća u javnom sektoru i neselektivnim državnim potporama. Stoga
pozdravljamo i namjeru uvođenja ciljanih socijalnih transfera prema dijelovima
društva kojima je pomoć zaista i potrebna, a naglašavamo i potrebu
komplementarnih reformi nužnih za jačanje konkurentnosti i otpornosti
gospodarstva, poručila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.
Mase plaća u javnom sektoru od 2022. do 2025. porasla je
za čak 63%, čime je Hrvatska postala zemlja s jednim od najvećih udjela mase
plaća javnog sektora u BDP-u unutar EU. Pozitivnim ocjenjujemo i povećanje
poreznog opterećenja na kratkoročni najam turizmu. Efektivno porezno
opterećenje paušalnih modela iznajmljivanja bilo je višestruko niže od
opterećenja rada, čime se slala pogrešna poruka o tome što hrvatska porezna
politika želi poticati. Fiskalna politika mora snažnije podupirati rad,
produktivnost i stvaranje dodane vrijednosti, te da se od rada isplati živjeti.
HUP smatra kako se kupovna moć građana dugoročno učinkovitije jača poreznim
rasterećenjem rada nego administrativnim intervencijama koje dodatno potiču
inflatorne pritiske.
„Kako bi se dugoročno očuvala konkurentnost hrvatskog
gospodarstva i investicijska atraktivnost zemlje, HUP predlaže dodatne
strukturne mjere koje između ostalog uključuju daljnje smanjenje poreznog
opterećenja rada i snažnije mjere za povećanje stope zaposlenosti, osobito među
mladima i visokokvalificiranim kadrovima, modernizaciju poticaja za ulaganja po
uzoru na najbolju praksu članica EU, kao i promjenu politike određivanja cijene
električne energije kao poluge osiguranja konkurentnih cijena energenata za
gospodarstvo i ulaganja u energetsku infrastrukturu. Ključno je zadržati
stabilan rast BDP-a, osigurati investicijsku aktivnost i stvaranje više dodane
vrijednosti te sačuvati visoku stopu zaposlenosti“, zaključak je predsjednika
HUP-a Mislava Balkovića.
HUP zaključuje kako antiinflacijska politika mora biti
dio šire strategije gospodarskog razvoja koja osigurava stabilnost cijena, rast investicija i održivo
povećanje životnog standarda građana.