Kod usluga otvaraju se dodatna pitanja. Kako odrediti sidrenu cijenu frizerske usluge, hotelskog smještaja ili proizvoda po mjeri ako ona ovisi o terminu, sezoni, opsegu posla ili zahtjevima kupca?
Primjena novih obveza, prvotno predviđena za 1. listopada potom je odgođena do 17. studenoga, a kako bi se novim pravilnicima detaljnije uredili način isticanja bazne cijene proizvoda te sadržaj i način objave cjenika.
HUP je odgodu pozdravio, ističući da širok obuhvat mjere i kratak rok za prilagodbu predstavljaju značajan administrativni, tehnički i financijski teret.
Na žalost za neke je poduzetnike odluka ipak stigla prekasno - nakon što su troškovi već nastali. Iz HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika navode da im se javljaju poduzetnici koji su već uložili sredstva u pripremu sidrenih cijena. Odgoda im daje više vremena, ali ne poništava plaćene prilagodbe.
Kritike više ne dolaze samo od poslodavaca
Da pitanja koja otvaraju poduzetnici nisu ostala samo na razini pojedinačnih primjedbi pokazuje i zaključak Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije, u kojem su usuglašeni stavovi socijalnih partnera - predstavnika poslodavaca, sindikata i javne vlasti.
Na sjednici održanoj 29. rujna GSV je pozdravio odgodu primjene odluka do 17. studenoga, ali zaključio da sama odgoda ne uklanja njihove temeljne nedostatke. Od Vlade RH i nadležnog Ministarstva zatraženo je povlačenje, odnosno stavljanje izvan snage obiju odluka prije početka njihove primjene u sadašnjem obliku.
GSV pritom traži da eventualnom uvođenju tako široko postavljene mjere prethode socijalni dijalog i analiza gospodarskih i socijalnih učinaka, uključujući administrativne, tehničke i financijske posljedice za gospodarstvo, osobito za mikro, male i srednje poduzetnike i obrtnike.
Među ključnim pitanjima koja, prema zaključku GSV-a, još zahtijevaju jasne odgovore jesu i očekivani mjerljivi učinak mjere na inflaciju i zaštitu potrošača, krug obveznika i moguća izuzeća te način primjene pravila na obrtnike, OPG-ove, pružatelje usluga i proizvode bez unaprijed određene cijene.
Koliko zapravo košta jedna dodatna cijena?
Trošak administrativnih obveza često nije vidljiv kao račun za struju ili nabavu robe. No netko mora promijeniti podatke, ažurirati sustave i provjeriti primjenjuju li se pravila na svim prodajnim mjestima.
Kod velikog trgovca riječ može biti o tisućama proizvoda. Mali poduzetnik ima manji opseg posla, ali često nema zaseban IT, pravni ili administrativni tim. Zato ista obveza za njega može predstavljati veće relativno opterećenje.
Poduzetnici traže jasne odgovore: na koga se obveza odnosi, kako se određuje sidrena cijena, gdje se prikazuje i kako pravila primijeniti na digitalne cjenike, oglašavanje ili individualno ugovorene usluge. Nejasnoće povećavaju i rizik pogrešaka te mogućeg sankcioniranja.
Pokazuje li viša cijena i veću zaradu?
Usporedba dviju cijena pokazuje koliko je proizvod poskupio, ali ne otkriva što se u međuvremenu dogodilo s nabavnim cijenama, plaćama zaposlenika, energijom, najamninom ili troškovima financiranja.
Viša prodajna cijena zato ne mora značiti veću zaradu. Može predstavljati prilagodbu povećanim ulaznim troškovima, dok zarada ostaje ista ili se čak smanjuje.
Iz Udruge upozoravaju da uspoređivanje s jednim administrativno određenim povijesnim datumom može stvoriti pogrešnu percepciju da je svako poskupljenje posljedica odluke poduzetnika da poveća zaradu. Podržavaju transparentnost i zaštitu potrošača, ali smatraju da predložena mjera ne rješava uzroke rasta cijena te da nisu predstavljeni jasni pokazatelji njezina značajnog učinka na smanjenje inflacije.
Na isto pitanje upozorava i Ivan Senčar, poduzetnik i predstavnik poslodavaca u Gospodarsko-socijalnom vijeću Međimurske županije. Smatra da prije uvođenja tako široke mjere treba odgovoriti na nekoliko vrlo konkretnih pitanja.
- Koji se konkretan i mjerljiv učinak na inflaciju očekuje? Koliki će biti trošak njezine provedbe za gospodarstvo? Je li analiziran utjecaj na mikro i male poduzetnike? Postoji li usporediv model u drugim državama članicama EU?, pita Senčar.
Pritom naglašava da transparentnost cijena i zaštita potrošača nisu sporni ciljevi, ali upozorava da rast prodajne cijene ne znači automatski i rast dobiti poduzetnika jer istodobno rastu plaće, energenti, nabavne cijene, najamnine, troškovi financiranja i drugi poslovni rashodi.
Od cijena na polici do ulaganja i radnih mjesta
Udruga smatra da slobodno formiranje cijena predstavlja jedan od temeljnih mehanizama tržišnog gospodarstva. Država treba spriječiti zavaravanje potrošača, ali javno uspoređivanje cijena, upozoravaju, ne bi trebalo postati posredan pritisak da ih poduzetnici zadržavaju na razini koja više ne odgovara stvarnim troškovima.
Ako troškovi rastu, a prodajne cijene ih ne prate, smanjuju se marže i sredstva za razvoj. Dugoročne posljedice, prema upozorenju Udruge, mogu biti odgađanje ulaganja, manje prostora za rast plaća i zapošljavanje te slabija konkurentnost.
Istodobno, dodatni administrativni troškovi mogu se posredno preliti na cijene proizvoda i usluga. HUP zato upozorava na mogućnost učinka suprotnog željenome. To ne znači da će mjera automatski izazvati poskupljenja, nego da treba procijeniti njezine ukupne posljedice.
Što bi moglo pomoći u smanjivanju inflacijskih pritisaka?
Iz Udruge smatraju da održive rezultate treba tražiti prvenstveno kroz smanjenje poreznih, parafiskalnih, energetskih i administrativnih troškova poslovanja te jačanje tržišne konkurencije.
Poduzetnike, ističu, treba uključiti kao partnere u stvaranju uvjeta za smanjenje inflacije, umjesto da ih se administrativno označava kao njezin uzrok.
Smatraju i da postojeći propisi o transparentnosti cijena i zaštiti potrošača pružaju odgovarajuću osnovu za nadzor tržišta. Dodatne mjere trebalo bi temeljiti na jasnoj analizi učinka, proporcionalnosti i usporedbi s praksom drugih članica Europske unije.
Što je SME test i zašto ga HUP traži?
HUP zagovara provedbu SME testa, odnosno procjene učinka propisa na mala i srednja poduzeća. Prije uvođenja obveze treba provjeriti koliko vremena, ljudi i novca zahtijeva njezina provedba te postoje li jednostavnija rješenja za isti cilj.
Udruga već plaćene prilagodbe prije odgode ističe kao primjer posljedica neprimjene takve procjene. Troškove i učinke, smatraju, treba razmotriti prije nego što poduzetnici angažiraju resurse.
HUP očekuje i uključivanje u pripremu novih pravilnika kako bi se pravodobno prepoznali problemi te definirala provediva rješenja i moguća izuzeća. Cilj je zaštititi potrošače uz najmanji mogući administrativni i financijski teret za gospodarstvo.
Odgoda do 17. studenoga daje prostor za taj dijalog. Kupcu treba jasna informacija o cijeni, a poduzetniku jasno pravilo. No za razumijevanje poskupljenja potrebno je pogledati i troškove koji stoje iza cijene - jer usporedba dviju brojki pokazuje promjenu, ali ne objašnjava njezine uzroke.