SED 2019 - Summit energetske demokracije

11.04.2019.

Pula, 10.4.2019. - Jučer je u Puli započeo trodnevni Summit energetske demokracije (SED 2019) koji pokriva sve ključne teme vezane uz sektor energetike te koji okuplja više od 300 sudionika, lidera industrije iz 13 zemalja svijeta. SED 2019 jedan je od najvećih skupova tog tipa u regiji te jedinstvena platforma za razmjenu najnovijih znanja i iskustava na temu energetskih politika, tehnološkog razvoja, budućnosti planeta te međunarodne i regionalne suradnje.

Na otvorenju Summita, nazočnima se uvodnim govorom obratila Gordana Deranja, predsjednica HUP-a te izjavila:

„Razvoj energetike mora se planirati i promatrati u širem kontekstu - jer energetika je servis cjelokupnom gospodarstvu! Hrvatska se opredijelila za čistu i zelenu energiju, a nacionalni dokumenti bi svakako trebali uvažiti domaći potencijal obnovljivih izvora energije:  sunca, bioplina, biomase, hidro i geotermalne energije. U HUP-u smo sigurni da naš energetski sektor može odgovoriti na nove zahtjeve i EU okvir - izraditi realne planove investicija, razvoja te proizvodnje energije koja će zadovoljiti zahtjeve i potrebe svih grana i društva na održiv i ekonomski isplativ način.“

Na otvorenju su uz Gordanu Deranju govorili Goran Granić, predsjednik Summita, Ortal Elbaz, zamjenica šefa Misije i konzulica države Izrael u Hrvatskoj i drugi.

Drugi dan skupa održana je panel rasprava naziva “Pogled proizvođača energetske opreme na elektroenergetsku strategiju u regiji” kojeg je moderirala Marija Šutina, direktorica HUP-Udruge energetike. Panelisti su bili: dr. Miroslav Poljak, Končar elektroindustrija, Dušan Šešok, Iskra, Nikola Gravchev Feroinvest, Igor Rubil, Đuro Đaković i Saša Medved, Siemens.

 Kao uvod u raspravu, Marija Šutina je u svom izlaganju izjavila: “Prema predviđanju Europske komisije, u razdoblju od 2020. do 2030., u svrhu ostvarenja novih europskih energetskih ciljeva, bit će potrebno investirati cca 379 bilijuna EUR. U Bijeloj knjizi Energetski institut Hrvoje Požar procjenjuje kako za razvoj energetskog sektora RH i nove proizvodne objekte ukupna ulaganja trebaju iznositi cca 378, odnosno 462 milijardi kuna- ovisno o kojem scenariju se radi. S obzirom da ovo predstavlja priliku za prerađivačku industriju i ICT, bilo bi mudro da odaberemo onaj zeleni put koji će obuhvatiti domaće energetske resurse i stvoriti priliku za uključivanje domaće prerađivačke i ICT industrije u realizaciju investicija u energetici. Poručila je kako bi jedan od pokazatelja uspješnosti energetske strategije trebalo biti i jačanje konkurentnosti i razvoj nacionalnog gospodarstva.”

Dr. Miroslav Poljak, Končar elektrodustrija izjavio je: “Strategija jasno trasira energetsku budućnost RH, pa preostaje da se na njenim temeljima izborimo za nova radna mjesta. Udio RH u globalnim proizvodnim kapacitetima  i potrošnji EE je oko 0,7 ‰, pa nam je u tom smislu mogućnost oblikovanja vlastitih  energetskih perspektiva ograničena. Tranzicija prema navedenim trendovima odvijat će se s nama ili bez nas, a što će prevladati isključivo ovisi o političkoj volji i odlukama.”

Proizvođači opreme podržavaju stratešku orijentaciju na obnovljive izvori energije, energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša te vide priliku da plasiraju svoju opremu i rješenja.  Kako bi povećali svoje šanse za sudjelovanje u velikim energetskim investicijama, panelisti su se složili da je potrebno da proizvođači snažnije surađuju te da se zbog konkurentske pozicije na tržištu ne moraju međusobno isključivati. Mišljenja su da u današnje vrijeme treba optimizirati troškove istraživanja i razvoja te da jedni drugima mogu biti partner i prodajni kanal za pojedine proizvode i rješenja.

Igor Rubil iz Đuro Đakovića govorio je o prvoj geotermalnoj elektrani koja je puštena u rad kod Bjelovara. Rekao je kako su u Đuri Đakoviću bili izvođač i proizveli su dio dijelova te je ukazao na potrebu da se uklone suvišne administrative procedure i skrati vrijeme za ishođenje raznih dozvola.

Saša Medved iz Siemensa prezentirao je karakteristike Siemensovih plinskih elektrana. Smatra kako je plinska elektrana poželjno rješenje za integraciju većeg udjela obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav jer danas imamo jeftiniju i bržu tehnologiju koja omogućuje ulazak u sustav za 3-8 minuta.

Nikola Gravchev iz Feroinvesta govorio je o njihovim iskustvima tj. kako svoju konkurentsku prednost na tržištu malih hidroelektrana grade na kvalitetnoj tehnologiji, konkurentnoj cijeni te na servisu i održavanju za vrijeme vijeka eksploatacije.

Dušan Šešok iz Iskre govorio je o pametnim rješenjima za automatizaciju u infrastrukturi, energetici, energetskoj učinkovitosti te u zaštiti okoliša koja su pokazatelj inovacija. Istaknuo je kako je nedavno preuzeo Remontno brodogradilište u Šibeniku koje je bilo u stečaju. Rekao je kako su stabilizirali poslovanje, a zbog znanja i stručnosti ljudi te potražnje na tržištu, u ovoj godini očekuje rast od čak 20%.

S panela je poslana  poruka kako se od vlasti očekuje da energetskom strategijom otvori priliku da domaća tehnologija sudjeluje u ostvarivanju energetskih ciljeva . Ukazali su na nužnost rješavanja problema nedostatka radne snage te da kroz obrazovni sustav treba isporučivati mlade stručnjake i talente jer oni su važan element inoviranja i razvoja. Zajednički su zaključili kako industrija može odgovoriti na nove energetsko- klimatske zahtjeve, odnosno isporučiti konkurentne tehnologije i rješenja što će rezultirati rastom industrijske proizvodnje na dobrobit društva u cjelini. 

vrh stranice
vrh stranice