11.04.2019.
Na
otvorenju Summita, nazočnima se uvodnim govorom obratila Gordana Deranja,
predsjednica HUP-a te izjavila:
„Razvoj energetike mora se
planirati i promatrati u širem kontekstu - jer energetika je servis cjelokupnom
gospodarstvu! Hrvatska se opredijelila za čistu i zelenu energiju, a nacionalni
dokumenti bi svakako trebali uvažiti domaći potencijal obnovljivih izvora
energije: sunca, bioplina, biomase,
hidro i geotermalne energije. U HUP-u smo sigurni da naš energetski sektor može
odgovoriti na nove zahtjeve i EU okvir - izraditi realne planove investicija,
razvoja te proizvodnje energije koja će zadovoljiti zahtjeve i potrebe svih
grana i društva na održiv i ekonomski isplativ način.“
Na
otvorenju su uz Gordanu Deranju govorili Goran Granić, predsjednik Summita, Ortal
Elbaz, zamjenica šefa Misije i konzulica države Izrael u Hrvatskoj i drugi.
Drugi dan skupa održana je panel rasprava naziva “Pogled
proizvođača energetske opreme na elektroenergetsku strategiju u regiji” kojeg
je moderirala Marija Šutina, direktorica HUP-Udruge energetike. Panelisti su
bili: dr. Miroslav Poljak, Končar elektroindustrija, Dušan Šešok, Iskra, Nikola
Gravchev Feroinvest, Igor Rubil, Đuro Đaković i Saša Medved, Siemens.
Kao uvod u raspravu, Marija Šutina je u svom izlaganju
izjavila: “Prema predviđanju Europske
komisije, u razdoblju od 2020. do 2030., u svrhu ostvarenja novih europskih
energetskih ciljeva, bit će potrebno investirati cca 379 bilijuna EUR. U
Bijeloj knjizi Energetski institut Hrvoje Požar procjenjuje kako za razvoj
energetskog sektora RH i nove proizvodne objekte ukupna ulaganja trebaju iznositi
cca 378, odnosno 462 milijardi kuna- ovisno o kojem scenariju se radi. S
obzirom da ovo predstavlja priliku za prerađivačku industriju i ICT, bilo bi mudro da odaberemo onaj zeleni put koji će obuhvatiti
domaće energetske resurse i stvoriti priliku za uključivanje domaće
prerađivačke i ICT industrije u realizaciju investicija u energetici. Poručila je kako bi jedan
od pokazatelja uspješnosti energetske strategije
trebalo biti i jačanje konkurentnosti i razvoj nacionalnog gospodarstva.”
Dr.
Miroslav Poljak, Končar elektrodustrija izjavio je: “Strategija jasno trasira energetsku budućnost RH, pa preostaje da se
na njenim temeljima izborimo za nova radna mjesta. Udio RH u globalnim
proizvodnim kapacitetima i potrošnji EE je oko 0,7 ‰, pa nam je u tom
smislu mogućnost oblikovanja vlastitih energetskih perspektiva
ograničena. Tranzicija prema navedenim trendovima odvijat će se s nama ili bez
nas, a što će prevladati isključivo ovisi o političkoj volji i odlukama.”
Proizvođači
opreme podržavaju stratešku orijentaciju na obnovljive izvori energije,
energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša te vide priliku da plasiraju svoju
opremu i rješenja. Kako bi povećali
svoje šanse za sudjelovanje u velikim energetskim investicijama, panelisti su
se složili da je potrebno da proizvođači snažnije surađuju te da se zbog
konkurentske pozicije na tržištu ne moraju međusobno isključivati. Mišljenja su
da u današnje vrijeme treba optimizirati troškove istraživanja i razvoja te da
jedni drugima mogu biti partner i prodajni kanal za pojedine proizvode i
rješenja.
Igor
Rubil iz Đuro Đakovića govorio je o prvoj geotermalnoj elektrani koja je
puštena u rad kod Bjelovara. Rekao je kako su u Đuri Đakoviću bili izvođač i
proizveli su dio dijelova te je ukazao na potrebu da se uklone suvišne
administrative procedure i skrati vrijeme za ishođenje raznih dozvola.
Saša
Medved iz Siemensa prezentirao je karakteristike Siemensovih plinskih elektrana.
Smatra kako je plinska elektrana poželjno rješenje za integraciju većeg udjela
obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav jer danas imamo
jeftiniju i bržu tehnologiju koja omogućuje ulazak u sustav za 3-8 minuta.
Nikola
Gravchev iz Feroinvesta govorio je o njihovim iskustvima tj. kako svoju
konkurentsku prednost na tržištu malih hidroelektrana grade na kvalitetnoj
tehnologiji, konkurentnoj cijeni te na servisu i održavanju za vrijeme vijeka
eksploatacije.
Dušan
Šešok iz Iskre govorio je o pametnim rješenjima za automatizaciju u
infrastrukturi, energetici, energetskoj učinkovitosti te u zaštiti okoliša koja
su pokazatelj inovacija. Istaknuo je kako je nedavno preuzeo Remontno
brodogradilište u Šibeniku koje je bilo u stečaju. Rekao je kako su
stabilizirali poslovanje, a zbog znanja i stručnosti ljudi te potražnje na
tržištu, u ovoj godini očekuje rast od čak 20%.
S
panela je poslana poruka kako se od
vlasti očekuje da energetskom strategijom otvori priliku da domaća tehnologija
sudjeluje u ostvarivanju energetskih ciljeva . Ukazali su na nužnost rješavanja
problema nedostatka radne snage te da kroz obrazovni sustav treba isporučivati
mlade stručnjake i talente jer oni su važan element inoviranja i razvoja. Zajednički
su zaključili kako industrija
može odgovoriti na nove energetsko- klimatske zahtjeve, odnosno isporučiti
konkurentne tehnologije i rješenja što će rezultirati rastom industrijske
proizvodnje na dobrobit društva u cjelini.