12.12.2018.
Savjetovanjem smo pokušali odgovoriti na pitanja:
- Kako smanjiti negativne posljedice koje nezapamćeni
val migracija posljednjih godina ima po hrvatsku industriju transporta?
- Koji su ključni izazovi cestovnog, željezničkog i
zračnog prometa vezani uz problem ilegalnih migracija, i kako se s njima
nositi?
- Kako će se primjena
novih sigurnosnih mjera odraziti na promet putnika u zračnim
lukama i na kopnenim graničnim prijelazima?
-
Koje su implikacije primjene biometrijskih metoda
identifikacije putnika na zračnim lukama i kako se boriti protiv falsificiranih
putnih isprava?
- Jesu li rizici prijevozničke odgovornosti za štete
nastale zbog ilegalnih migracija (ne)osigurani?
Predavači su bili: g. Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu - pomoćnik glavnog ravnatelja policije
MUP RH, g. Bosiljko Zlopaša, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave RH, g. Milan Brkić, direktor, Rail
Cargo Carrier-Croatia d.o.o, doc. dr. sc. Iva Savić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, HDTP, gđa.
Karolina Vodanović, menadžerica
za poslove zaštite zračnog prometa, olakšica i sprječavanja prijevara, Croatia
Airlines, g. Hrvoje Legvart, Voditelj upravljanja kvalitetom i sustavima, La Log, prof.
dr. sc. Nikoleta Radionov,
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, HDTP
Podatci pokazuju da 9 od 10 migranata traži pomoć
krijumčara ljudi. Vrijednost te “usluge” procjenjuje se na 5-6
mrld US dolara. Najkritičnija godina bila je 2015. kada je, prateći koridor X,
kroz RH prošao najveći broj neregularnih migranata.
Podatke je iznijela doc.dr.sc. Iva Savić. Prof. dr.sc. Nikoleta Radionov, prema istraživanju koje se provodi u sklopu projekta, postojeći lanci s vlastitim uhodanim modalitetima, logistikom i infrastrukturom, s krijumčarenja droge prebacili su se dijelom na krijumčarenje ljudi vidjevši priliku za brzo zaradu. Prijevoznik je u tim situacijama izložen mogućem obeštećenju jer je isključivo on odgovoran za robu tijekom prijevoza. Prilikom skidanja plombi s vozila od strane carinskih ili policijskih službenika, odgovornost za robu je također na prijevozniku. Prema iznesenim podatcima, Udruženje prijevoznika iz Srbije izračunalo je da od 22 radna dana, 7 dana vozač provede u kamionu čekajući. Čekanje ima višestruke implikacije na prijevoz: od demotivacije vozača, većih troškova za poslodavca, nemogućnosti kvalitetnog definiranja radnog vremena mobilnog radnika itd. g. Zoran Ninčeno najavio je da će FRONTEX svoje snage rasporediti u zemljama u susjedstvu, a temeljem sporazuma koje Europska unija potpisuje s tim zemljama. Upozorio je da će Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011, unijeti potpuni kolaps u prometu pogotovo cestovnom gdje ne postoje mobilni scaneri kao što je zamišljeno po principu provjera u zračnim lukama. „Željeznički prijevoznici suočeni su s dodatnim produkcijskim troškovima zbog kontrole vlakova na pograničnim kolodvorima: Tovarnik, Dobova i Gyékényes“, rekao je g. Milan Brkić.
Sudionici su se složili da sva odgovornost leži na prijevozniku dok istovremeno sam prijevoznik ima vrlo malo kontrole nad cijelim procesom provjere putnika. Prijevoznik je odgovoran za sljedeće:
- Odgovornost za oštećenje/kontaminaciju robe
- Trošak čekanja, energenta, radne snage
- Nemoguće planiranje radnog vremena i odmora vozača
- Sigurnost
- Trošak na vozilu uslijed oštećenja
- Trošak penala na kašnjenje
- Troškovi dodatne police osiguranja
Kazne za neregularne migrante u RH su 23.000kn + 500kn sudskih troškova.