Ritam promjena: vizija hrvatske glazbene industrije

Panel je uslijedio dan nakon festivala Melodije Jadrana 2025. i označio je početak inicijative za izradu Strateškog okvira za razvoj glazbene industrije u Hrvatskoj, dokumenta koji će ponuditi sustavan pristup razvoju sektora kroz četiri ključna stupa: razvoj talenata i obrazovanje, digitalna tranzicija, profesionalizacija sektora i ekonomska održivost.

Na panelu koji je moderirao Milan Majerović Stilinović, sudjelovali su Maja Vidmar Klarić, Croatia Records, Saša Antić, Hrvatsko društvo skladatelja, Dario Draštata, Runda, ZAPRAF, Jakov Kolega, Greengreen Advisory, Nenad Marčec, HUP KKI i Irena Weber, direktorica HUP.

Sudionici panela istaknuli su da glazbena industrija, kao sastavni dio KKI sektora, ima mjerljiv i rastući gospodarski učinak. U Europskoj uniji KKI generiraju oko 3,9 % BDP-a, s više od 8 milijuna zaposlenih (3,8 % ukupne zaposlenosti). Glazbeni sektor sam po sebi doprinosi s 25 milijardi eura prihoda u EU (IFPI 2024), a digitalni segment (streaming, online distribucija) čini više od 65 % ukupnih prihoda. Danas u Hrvatskoj djeluje gotovo 800 poduzetnika u glazbenoj industriji, što je porast od 20 % u zadnjih pet godina, a prihodi su se gotovo udvostručili, s 151 milijun eura u 2019. na 279 milijuna u 2024.

„Hrvatska glazbena industrija, oslonjena na bogatu tradiciju i talentirane kreativce, ima veliki potencijal za rast i međunarodnu prepoznatljivost. Croatia Records, s gotovo osam desetljeća iskustva, zagovara strateški razvoj sektora kroz ulaganja u ljude, obrazovanje, tehnologiju i kreativno okruženje. Pozdravljamo inicijative koje jačaju infrastrukturu kulturnih i kreativnih industrija, posebno u području inovacija, digitalizacije i internacionalizacije. Naša vizija je Hrvatska kao prepoznatljiva glazbena destinacija, a cilj nam je povezati domaću scenu s globalnim tržištem, razvijati nove oblike suradnje te otvarati prilike za sve sudionike industrije. Croatia Records ostaje predvodnik u razvoju i promicanju hrvatske glazbe, vjerujući da su ljudi, znanje, kreativnost i tehnologija temelj održive budućnosti“, izjavila je Maja Vidmar Klarić, izvršna direktorica Croatia Recordsa.

U Hrvatskoj, iako udio KKI u BDP-u iznosi oko 2,3 %, sektor bilježi visoku stopu rasta izvoza, čak 71 milijun eura izvoza, što pokazuje da Hrvatska ima i kulturni proizvod koji je konkurentan na globalnom tržištu, osobito u segmentima digitalnog sadržaja, glazbene produkcije i dizajna. Primjerice, izvoz autorskih prava i naknada iz glazbenog sektora u 2023. godini porastao je za 14 % u odnosu na prethodnu godinu, a broj samostalnih glazbenih izvođača i producenata registriranih kao obrtnici ili mikro-poduzetnici raste iz godine u godinu. 

„Naša glazbena industrija definitivno je uspješna, ali je nedovoljno prepoznata od strane institucija kao potentna gospodarska grana. Cilj nam je danas bio čuti stavove i potrebe splitskih glazbenih profesionalaca: njihovi su komentari i prijedlozi koje smo čuli važni za izradu nastupa prema donositeljima političkih i financijskih odluka. Oni su ti kojima ćemo se u budućnosti obratiti s konkretnim prijedlozima za poboljšanje statusa pojedinačnih glazbenika, i strategijom razvoja cjelokupne glazbene branše“ ,izjavio je Nenad Marčec, predsjednik HUP Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija.

„Hrvatska glazbena industrija nužno treba strategiju koja bi jasno definirala izazove i prioritete koje treba realizirati  da bi ostvarila svoj puni potencijal i postala ravnopravna sa sličnim europskim glazbenim tržištima. Današnji panel ponovo je pokazao visoki nivo ujedinjenosti svih dionika industrije pod okriljem HUP-a na kojem su najavljeni i prvi sljedeći konkretni koraci koji će biti temelj za početak izrade strategije i razgovora s institucijama“, pojasnio je Dario Draštata, Runda, ZAPRAF.

Posebno je istaknuto da više od 90 % pravnih subjekata u sektoru čine mikro i mala poduzeća, što glazbenu industriju čini prirodnim partnerom u mjerama namijenjenim digitalizaciji i razvoju malih i srednjih poduzetnika poput najavljenog poziva Ministarstva gospodarstva kroz Specifični cilj RSO1.2 iz PKK 2021.-2027., vrijedan 74 milijuna eura.

„Glazbena industrija je dinamična gospodarska grana koja značajno doprinosi dodanoj vrijednosti, posebno kroz sinergiju s turizmom i ugostiteljstvom. Ima potencijal rasta, izvoza i zapošljavanja, ali za to joj trebaju ravnopravni uvjeti i prepoznavanje unutar gospodarskih programa“, poručila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, dodavši kako će se u narednim tjednima inicijativa predstaviti i ključnim resorima Ministarstvu kulture i medija te Ministarstvu gospodarstva.

U raspravu su se iz publike uključili i poznati splitski glazbenici: Tonči Huljić upozorio je na potrebu poboljšanja međusobnih odnosa unutar glazbeničkih udruga.  Zlatan Stipišić Gibonni živopisno je objasnio delikatnu poziciju glazbenika između publike i institucija te pozdravio konkretne korake koji su najavljeni tijekom panel diskusije.

Panel u Splitu poslužio je kao početna točka za okupljanje sektora i jasan apel politici: glazbena industrija ne traži iznimke, već jednaka pravila i pristup financijskim instrumentima koji su dostupni drugim inovativnim sektorima.