Republika Hrvatska u 2017. pokazuje prve znakove povratka poslovnog optimizma

11.05.2018.

Hrvatska je prva u Europskoj Uniji po iskazanim poduzetničkim namjerama, ali je percepcija o prilikama i dalje ispod prosjeka EU. Svega 34% odraslih stanovnika vidi priliku, što je omogućilo da se Hrvatska „odlijepi“ od začelja EU i znak je vraćanja poslovnog optimizma. Za razliku od Hrvatske, 43% odraslih stanovnika u EU vidi priliku, što govori o velikoj razlici u potencijalu koji određuje poduzetnički kapacitet zemlje. Visoka razina izraženih namjera za poduzetničko djelovanje nije rezultat uočenih prilika, nego nužde - na primjer gubitak posla. Ulazak u poduzetničku aktivnost zbog nužde vrlo često znači slabiju pripremljenost za poslovni pothvat i kratkoročniji horizont.

 


Neki su to od glavnih zaključaka najvećeg svjetskog istraživanja poduzetništva Global Entrepreneurship Monitor (GEM) za 2017. koje je danas predstavljeno u Hrvatskom novinarskom domu, u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i Hrvatskom udrugom poslodavaca.

 

Hrvatska u navedenom istraživanju sudjeluje od 2002. godine, a omogućava intervenciju u različite aspekte poduzetničkog kapaciteta koje su temeljene na istraživačkim spoznajama, a ne na pretpostavkama (od oblikovanja nacionalnih politika, do pokretanja obrazovnih programa ili kreiranja financijskih instrumenata za rastuće poslovne pothvate).

 

Istraživanje je za Hrvatsku proveo kao i proteklih godina GEM istraživački tim (prof. dr. sc. Nataša Šarlija, prof. dr. sc. Sanja Pfeifer i prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka) sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na čelu s prof. dr. Slavicom Singer te CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva.

 

Predstavljajući rezultate istraživanja, Slavica Singer je naglasila da Hrvatska i dalje ima malo rastućih poduzeća, koja se u GEM istraživanju definiraju pomoću kriterija inovativnosti u korištenju novih tehnologija, inovativnosti u razvoju novih proizvoda, izloženosti konkurenciji, izvoznoj orijentaciji i očekivanju novog zapošljavanja.

 

 „U 2017. nastavili su se prijašnji trendovi prema kojima Hrvatska ima značajnije više poduzeća (i „početničkih“ i „odraslih“) koja ulažu u najnovije tehnologije, ali ima značajnije manje poduzeća s novim proizvodima. Dugovječnost ovog obrasca poduzetničke aktivnosti (tehnološka spremnost bez novih proizvoda) ukazuje i na razlog zašto se Hrvatska ne uspijeva pomaknuti na ljestvici konkurentnosti. Nedostatak novih proizvoda onemogućava Hrvatskoj da izađe iz tržišta na kojima je velika konkurencija, te se većina poduzeća još uvijek kupa u „crvenom oceanu“ domaćeg tržišta, istaknula je Singer.

 

Napomenula je i da smo po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (aktivnost na razvoju novog proizvoda / usluge) iznad prosjeka EU od 7%, gdje Hrvatska ima 9,2%. Taj oblik poduzetništva predstavlja skriveni poduzetnički kapacitet u Hrvatskoj o kojem se, smatra Singer, nedovoljno vodi računa.

 

Usporedba Hrvatske s grupom zemalja čijoj razvojnoj razini pripada pokazuje da Hrvatska zaostaje za prosjekom tih zemalja u području prepoznavanja prilika, po namjerama za ulazak u poduzetničku aktivnost, po intenzitetu poduzetničke aktivnosti, po inovativnom kapacitetu (mjereno učešćem „odraslih“ poduzeća s novim proizvodima). Hrvatska je bolja od prosjeka te skupine zemalja po internacionalizaciji i po korištenju novih tehnologija, te po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika.

 

Poduzetnička demografija pokazuje relativno stabilne odnose u distribuciji poduzetničke aktivnosti i po rodnosti i po dobi. Hrvatska je još uvijek značajno «muška» zemlja po poduzetničkoj aktivnosti, na razini prosjeka EU koje su 2017. godine sudjelovale u GEM istraživanju, ali sa značajnije manje uravnoteženim odnosom poduzetničke aktivnosti prema kriteriju rodnosti nego u nekim zemljama, kao npr. Nizozemska (1,8 u Hrvatskoj vs. 1,1 u Nizozemskoj).

 

I dalje se potvrđuje obrazac da su obrazovaniji ljudi (za poduzetničko djelovanje) i poduzetnički aktivniji, po čemu je Hrvatska slična prosjeku EU. S obzirom na sektorsku rasprostranjenost poduzetničke aktivnosti, u razdoblju 2015.-2017. vidljiv je rast poduzetničke aktivnosti u ekstraaktivnoj industriji i pad  poslovnih pothvata u sektoru usluga orijentiranih poduzećima i potrošačima.

 

Poduzetnička aktivnost događa se u okolini koja je u Hrvatskoj još uvijek više ograničavajuća nego stimulirajuća. Prema ocjenama eksperata samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijska, prometna i dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost. Posebno ograničavajuće komponente poduzetničkog ekosustava u Hrvatskoj su vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, kulturne i društvene norme (sistem vrijednosti), te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

 

Ujednačena kvaliteta svih komponenti poduzetničke okoline teško je ostvariv ali neophodan cilj,  jer  je oblikovanje pojedinih komponenti ovisno o razvojnom naslijeđu, političkim prioritetima, raspoloživim resursima (obrazovani ljudi i novci) i društvenim i kulturološkim odrednicama u kojima se događa poduzetnička aktivnost. Ipak, poznavanje (ne)kvalitete komponenti poduzetničke okoline u vlastitoj zemlji i mogućnost usporedbe sa zemljama koje imaju najbolja rješenja, a to upravo GEM istraživanje omogućava, zahtijeva analizu dobre prakse i konteksta u kojem je takva dobra praksa doprinijela jačanju povezanosti poduzetničke aktivnosti i ekonomskog rasta (kroz doprinos zaposlenosti i bruto domaćem proizvodu).

 

Promjenu stanja mogu osigurati usklađene i istovremene vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), obrazovne institucije (kroz omogućavanje svima da u procesu obrazovanja izgrade i svoje poduzetničke kompetencije), poslovni i financijski sektor (kroz jačanje konkurentnosti temeljene na inovativnosti i rastu) i pojedinci (koji će pokretati poslovne pothvate zbog uočene prilike).

 

Okupljene su pozdravili organizatori Davor Majetić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka. Nakon pozdrava organizatora, govor je održala potpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta dr. sc. Martina Dalić, nakon čijeg je govora profesorica dr.sc. Slavica Singer predstavila novo GEM istraživanje za 2017. godinu.

 

Istraživanje su nakon predstavljanja na okruglom stolu uz moderatora ekonomskog analitičara Velimira Šonju dodatno komentirali i Ivan Bračić,  predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca, Boris Golob, direktor i savjetnik za inovaciju proizvoda, usluga, poslovnih modela te poslovne strategije STeP Ri-a, Zvonko Popović, vlasnik Kanaana, Mirna Šipek-Mlikotić, direktorica korporativnog bankarstva u OTP banci te Jasminka Keser, načelnica sektora za unaprjeđenje i razvoj poduzetništva i obrta.

 

„Rastuće i uspješno gospodarstvo temelj je uspjeha svakog društva. Kvalitetno i razvijajuće poduzetništvo uvjet je za uspješno gospodarstvo te iz tog razloga HUB smatra ovu temu iznimno važnom za budućnost Hrvatske. Rezultati GEM istraživanja za 2017. godinu važni su za kreatore gospodarske politike i za sve one koji sudjeluju u pronalasku rješenja za brži rast i razvoj gospodarstva te društva u cjelini”, smatra Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka.

 

„Rezultati istraživanja ukazuju da poduzetnici i poslodavci dijele „suzdržani optimizam“, što je odraz svjesnosti da ovisimo gotovo isključivo o vlastitim naporima naših tvrtki i tome što smo sami u stanju napraviti da ojačamo našu konkurentnost i opstanemo u ovakvim tržišnim uvjetima.  U okruženju naše tvrtke nisu imale značajniju podršku što je još jedna poruka Vladi da treba mijenjati uvjete u kojem posluje hrvatsko gospodarstvo, a kako bi tvrtke konačno počele ostvarivati značajnije poslovne rezultate“, izjavio je Davor Majetić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

 

„Ovogodišnji rezultati na žalost pokazuju da se ne pomičemo prema naprijed brzinom kojom bi zahtijevale naše ekonomske okolnosti. Taj usporeni rast je prepoznat s naše strane i želimo mijenjati stvari koje vidimo, počevši od institucionalne podrške, ali i promjene mentaliteta. Zbog toga je Ministarstvo gospodarstva započelo Nacionalni program reformi za 2018., čiji su ciljevi jačanje konkurentnosti, povezivanje obrazovanja s tržištem rada te stvaranje uvjeta za održive javne financije. U Hrvatskoj se još uvijek osjećaju ostatci socijalističkog uređenja, u kojemu je uvijek postajala određena sumnja prema individualnom rezultatu i upravo je to promjena koju ljudi moraju osigurati sami i s time utjecati na ubrzani pozitivni rast kao i kvalitetno provođenje institucionalnih promjena“, napomenula je potpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta dr. sc. Martina Dalić.

 

„Tijekom 13 godina mojeg praćenja GEM istraživanja, na žalost nisam uočio veliki napredak rezultata Republike Hrvatske. Potrebno je poboljšanje instrumenata poticanja, povezanosti obrazovnog i gospodarskog sektora te uvođenje kvalitetnog sistema praćenja rezultata“, izjavio je Ivan Bračić,  predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca.

 

„Izvoz daje izvrsnu priliku jer se Hrvatska poduzeća na lokalnom tržištu ne mogu ikako mjeriti s multinacionalnim kompanijama te im izlazak na strano tržište otvara prozor mogućnosti. Nitko u RH ne želi ulaziti u velike projekte zbog očite podrške nejednakosti od strane okruženja i institucija te nedostatka sistema pravne sigurnosti u poslovanju“, uočio je Zvonko Popović, vlasnik Kanaana.

 

„Postoje i pozitivna iskustva. Ljudski kapital i poslovna izvrsnost su definitivne snage našeg poduzetništva i drago mi je što je to prepoznato kroz GEM istraživanje. Preveliko korištenje moderne tehnologije je velik rizik jer može u potpunosti uništiti tu najveću snagu našeg gospodarstva“, zaključila je Jasminka Keser, načelnica sektora za unaprjeđenje i razvoj poduzetništva i obrta.

 

„Mi nastupamo na „ničijoj zemlji“. Znanstvena zajednica nema dobar sustav koji čini njihova znanja u potpunosti primjenjiva u poslovnom okruženju. Nedostaje poduzetnička potpora, a obrazovanje ne potiče razumijevanje svih vještina koje su potrebne za ulazak u poduzetnički projekt“, naglasio je Boris Golob, direktor i savjetnik za inovaciju proizvoda, usluga, poslovnih modela te poslovne strategije STeP Ri-a.

„Kroz 16 godina istraživanja se jako malo toga promijenilo. Hrvatski obrazovni sustav je doživio još manje zamjetne promjene i on je glavni uzrok trenutne situacije te stagnacije društva. Velik dio škola nema ni informatiku integriranu u svoj program, a očekuje se rast IT sektora“, primijetila je Mirna Šipek-Mlikotić, direktorica korporativnog bankarstva u OTP banci
vrh stranice
vrh stranice