Radionica o socijalom dijalogu i problemima u sektoru industrije u Splitu - Poslodavci iz HUP-a i predstavnici sindikata podijelili iskustva o međusobnim odnosima

05.02.2016.

U prostorijama HUP regionalnog ureda Split, održala se radionica u sklopu provedbe projekta „Zajedno u budućnost - oživimo socijalni dijalog u Splitsko-dalmatinskoj županiji na temu socijalnog dijaloga i problema u sektoru industrije
Cilj radionice je bio razmatranje stanja socijalnog dijaloga u sektoru industrije, čuti primjere dobre prakse u formalnim i neformalnim odnosima zaposlenika i poslodavaca te odgovoriti na pitanje koliko uspješni socijalni dijalog utječe na reputaciju i poslovanje tvrtki u industrijskom sektoru.

U uvodnom dijelu radionice, Vesna Ivić Šimetin, direktorica HUP regionalnog ureda Split obratila se prisutnima sa kratkim predstavljanjem projekta te kazala da loš socijalni dijalog i ima poguban utjecaj na reputaciju tvrtki i kako je razgovarajući o temi sa više uspješnih poslodavaca zaključila da svi ističu važnost zadovoljstva radnika jer samo zadovoljan radnik može doprinjeti uspješnom poslovanju tvrtke. Nadalje je istaknula kako je u nekada industrijski jakoj Splitsko-dalmatinskoj županiji prerađivačka i proizvodna industrija gotovo uništena te su najuspješnije djelatnosti turizam, trgovina i uslužne djelatnosti.

O kolektivnom ugovoru – mogućnostima i izazovima pregovaranja i socijalnog dijaloga su govorile Darka Todorić, voditeljica županijskog ureda HURS-a u Splitu i Žana Plazibat, stručna suradnica HUP Regionalni ured Split. Nakon uvodnih izlaganja održala se rasprava o socijalnom dijalogu, primjerima dobre prakse, neformanim odnosima zaposlenika i poslodavaca u tvrtkama koje nemaju sindikat, o mirenju koje nije saživjelo i razlozima zašto te ostalim pitanjima vezanim za stanje socijalnog dijaloga. Raspravu je moderirala Vesna Ivić Šimetin. Zoran Kačić, ovlašteni miritelj te bivši predsjednik GSV-a Splitsko-dalmatinske županije sa dugogodišnjim iskustvom u sindikalnom radu, istaknuo je kako se kolektivnim ugovorima ne pridaje velika važnost, iako daje mogućnost socijalnim partnerima da sami kreiraju mogućnosti veće od Zakona o radu. Smatra da kolektivni ugovor treba biti zvijezda vodilja što je dobro, a što nije. Govorio je i o mirenju koje na našim prostorima nije saživjelo i osvrnuo se na proces donošenja zakona o mirenju koji nije uvažio preporuke GSV-a Splitsko-dalmatinske županije o prekršajnoj odgovornosti stranke koja mirenju provodi s „figom u džepu“.

Primjere dobre prakse na relaciji sindikat i poslodavac su predstavili Marin Srzentić, direktor i vlasnik tvrtke Dalstroj d.d. Split koji se osvrnuo na mirenje napomenuvši kako bez izgrađenog odnosa povjerenja, nema onoga tko bi te osobe mogao pomiriti. Smatra da je ključ uspjeha socijalnog dijaloga transparentan odnos i postojanje povjerenja, s kojom konstatacijom su se svi prisutni složili a to su primjerima potvrdili i Žarko Ivić, sindikalni povjerenik Nezavisnog sindikata Adria stroj d.o.o. te Mladen Radić, sindikalni povjerenik Nezavisnog sindikata Dalmacijacement. S navedenim se složio i Zvonko Šegvić, sindikalni povjerenik Nezavisnog sindikata Brodosplita koji je istaknuo primjer njihovog sindikata gdje je „ljudski faktor devastiran“, zbog čega je socijalni dijalog na jako niskim razinama te obje strane na njemu trebaju poraditi.

Helena Budiša, dopredsjednica Izvršnog odbora HUP-a Podružnice Dalmacija istaknula je kao u svojoj praksi kao revizorica tvrtke kojoj je vlasnica uočava razliku u pristupu institutu mirenja između privatnih i „državnih“ poslodavaca, na način da državne tvrtke isto ne koriste jer ne žele preuzeti odgovornost za postignutu nagodbu s radnicima. Izazov za socijalni dijalog vidi i u kolektivnim ugovorima zbog kojih se pojedini radnici ne prilagođavaju novim okolnostima jer se osjećaju zaštićeno, a za samo poslovanje predstavljaju uteg.

Mira Hajdić, vlasnica tvrtke Elekta-C iz Splita i stečajna upraviteljica govorila je o vlastitom izboru da ne bude veliki poslodavac budući joj je u interesu da njena tvrtka funkcionira kao obitelj s kojom se može dogovarati i upravljati. Podržava primjenu kolektivnih ugovora i općenito propisanih pravila poslovanja, jer tada su i odnosi transparentni.
Ružica Obradović, članica Gospodarsko-socijalnog vijeća Splitsko-dalmatinske županije i vlasnica Ustanove za zdravstvenu njegu u kući SANO govorila je o otporu sindikata zdravstva da privatne ustanove sudjeluju u kolektivnim pregovorima. Rezultat toga je zakonski nametnuta obveza privatnim ustanovama da moraju poštivati materijalna prava kolektivnog ugovora iako u pregovorima nisu mogli sudjelovati.

Svi su se na kraju složili s konstatacijom Zorana Kačića kako je razgovor pao na niske grane. „Imamo tradiciju socijalnog dijaloga i na nama je da radimo svi zajedno na tome da se naučimo razgovarati s ljudima s kojima se ne slažemo ili imamo različite interese. Na razgovor ne smijete doći ukopani u svoj stav“, zaključio je Zoran Kačić.


vrh stranice