29.01.2019.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU predstavilo je novi prijedlog podjele hrvatskih regija. Ministrica Žalac tvrdi kako dosadašnja podjela nije dobar primjer vođenja regionalne razvojne politike:
•Kontinentalna regija – 14 županija + grad Zagreb (45% max intenzitet potpore)
•Jadranska regija – 7 obalno-otočnih županija (55% max intenzitet potpore)
Novi prijedlog podjele regije NUTS2 glasio bi ovako:
•Grad Zagreb (100% razvijenosti prema EU) – činiti će zasebnu regiju budući da je prešao brojku od 800.000 stanovnika
•Panonska HR (40% razvijenosti prema EU) – pet slavonskih županija + Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija
•Sjeverna HR – pet županija na sjeveru Hrvatske + Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Zagrebačka i Koprivničko-križevačka
•Jadranska HR – ostaje kao i dosada sa 7 županija
Također, s ciljem pokazivanja koliko su potporu izgubile najnerazvijenije županije RH zbog trenutne podjele, po uzoru na mapu siromaštva Svjetske banke, slijedi nam donošenje karte regionalnih potpora. Trebala bi stupiti na snagu 2023. godine, a prije svega biti usmjerena poduzetnicima.
Ministrica smatra kako je predložena podjela najpravednija s obzirom na ekonomske i statističke pokazatelje, te da bi se na temelju toga trebala programirati nova financijska perspektiva EU-a.
HUP Udruga profesionalaca za fondove EU smatra kako nova raspodjela ipak neće imati veliki učinak za uravnoteženi regionalni razvoj iz dva razloga:
• mišljenja smo kako se broj prijavitelja iz manje razvijenih područja neće bitno povećati jer iz iskustva znamo da općenito mali broj poduzeća manje razvijenih područja ima kapacitete za zatvaranje financijskih konstrukcija projekta.
• drugi razlog je činjenica da će u sljedećem razdoblju sve više sredstava ići za financiranje financijskih instrumenata, a sve manje za bespovratna sredstva, zbog čega će intenziteti potpora imati puno manji utjecaj a ujedno će se smanjiti proračun, tj. ukupna alokacija koju ćemo dobiti iz ESIF za razdoblje 2021-2027.
Novi intenziteti potpora trebali bi, izgledati ovako:
1) grad Zagreb – 35%
2) Panonska HR – 55%
3) Sjeverna HR – 45%
4) Jadranska HR – 55%
Kao što vidimo, grad Zagreb će izgubiti na maksimalnom intenzitetu, Sjeverna i Jadranska Hrvatska ostaju nepromijenjene, dok će pozitivan učinak jedino imati Panonska Hrvatska. Što je zapravo razlog pada intenziteta potpora sa 60%, na sadašnjih 45%, odnosno 55%, pa na pretpostavljenih budućih 35%? Inače odluka o intenzitetu donosi se usporedbom statusa pojedine države s ostatkom EU, što bi obzirom na snižavajući intenzitet RH, značilo da smo napredovali u usporedbi s Europom. No, izglednije je zaključiti kako su niski intenziteti rezultat pada gospodarstva u ostatku EU kao posljedica recesije 2008. godine.
Maksimalne stope potpora ne odnose se na „de minimis“ potpore, pravilo je i dalje jedinstveno, do 200.000 EUR u dvije godine.
Na kraju postavlja se pitanje isključuje li predstavljeni model faktor dodatnog bodovanja projekta iz slabije razvijenih regija? Podsjetimo, ovakav model je u nekim natječajima davao 20% više bodova za određene županije te je izravno narušavalo značaj kriterija kvalitete pri odabiru projekata. Kada gledamo iz pozicije odabira najboljih projekata i motivacije prijava u slabije razvijenim područjima, predstavljeni model svakako je bolji no ipak pratimo i čekamo dodatne mjere koje će omogućiti i potaknuti više prijava u ciljanim županijama.